open-navfaktor-logo
search
Intervju za HRT
Čović o sudbini njegovog zakona u Zastupničkom domu: Nadam se da ima spremnih za iskorak, ali...
Dragan Čović, predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH, gostovao je u večerašnjem Dnevniku HRT-a. Između ostalog, govorio je o tome šta očekuje nakon što je Dom naroda Parlamenta BiH nedavno prihvatio izmjene Izbornog zakona koje je predložio HDZ BiH. Te izmjene prvo mora usvojiti Zastupnički dom.
20.06.2022. u 20:51
get url
text

- Mi smo htjeli vrlo jasno pokazati našu poziciju nakon neuspjelog pregovaračkog procesa o izmjenama Izbornog zakona, da postoje dva naroda koja žele promjenu Izbornog zakona kako bi se napravio jedan red u funkcioniranju institucija BiH, posebno nakon izbornog ciklusa koji će biti početkom 10. mjeseca.

S druge strane, htjeli smo pokazati i drugu dimenziju, kada jedan narod stavlja kao vitalni interes pitanje drugog konstitutivnog naroda, samo da vidimo te odnose, to je prakticirao SDA i bošnjački narod kada se pozvao na vitalni interes.

Ustavni sud je to vratio s vrlo jasnim obrazloženjem u prilog našeg prijedloga i nakon Doma naroda, to će ići u Zastupnički dom u sljedećih 10-ak dana. Pošto je struktura Zastupničkog doma takva, kada su u pitanju predstavnici tri naroda, nije realno očekivati ako bude opća "hajka" ili ono što obično bude kada pokušavamo nešto riješiti, napravimo jedan iskorak u funkcioniranju BiH, onda dominantno političko Sarajevo pozove na probosanske snage, na izdaju onih koji bi nešto dogovorili.

Ja ću se nadati da ima mnogo onih koji žele napraviti jedan iskorak u BiH, ali realnost da to završi u Zastupničkom domu je vrlo mala - kazao je Čović za HRT.

Upitan kako gleda na briselski sastanak na kojem nije prisustvovao, te šta šta misli o dokumentu koji na sastanku usvojen, kazao je:

- Želja je bila, prije svega, da predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel na tragu dogovora sa predsjednikom Vlade Hrvatske Andrejem Plenkovićem napravi jedan takav iskorak u Briselu, da nas okupi, ali primarno da riješimo pitanje nedorečenosti oko Izbornog zakona, kako bi se mogli implementirati izborni rezultati nakon izbora, a nažalost, format sastanka je osmišljen kako je, pa i sam sadržaj i teme koje su se vodile.

Mi smo bili pri ruci, u želji da neke stvari dogovorimo, napravimo iskorak, ali isto tako, format sastanka vrlo jasno nije dozvolio i onemogućio nas je da prakticiramo do kraja naše učešće.

Čović je dodao i da "zaključak koji je napravljen nije, u konačnici, potpisan od bilo koga, on je išao ka usmjerenju BiH prema evropskoj perspektivi, da se stabiliziraju politički odnosi, da se ukloni bilo kakav animozitet koji danas u političkom životu BiH je preizražen, posebno nakon općih izbora".

- Ono što smo mi dopunili, kada se od nas tražilo da damo podršku jednoj takvoj izjavi od ureda gospodina Michela, mi smo tada rekli "Uredu, ali hajmo biti dosljedni i u preambuli spomenuti sporazum iz Brisela koji smo također svi potpisali prije nekih devet godina".

Ondje precizno govorimo da jedan narod neće drugom birati predstavnike, sporazum iz Mostara smo potpisali sa međunarodnim predstavnicima gdje u članu 11. tog sporazuma smo definirali okvir izbornog zakona koji bi trebalo odmah promijeniti kako bi mogli provesti izborne promjene oko Doma naroda - kazao je.

Na pitanje kako vidi BiH, u kontekstu formiranja vlasti nakon oktobarskih izbora, ako neće biti prevelikih promjena, Čović je kazao kako je "njegov i zadatak HDZ-a da u ime hrvatskog naroda, a posebno on u ime HDZ-a uvjerljivo dobiju ove izbore, u šta on ne sumnja".

- Sada se primarno organiziramo oko toga i nastojimo da još neko od američke ili evropske administracije pomogne da djelovanje onih koji imaju autoritet pa mogu mijenjati zakone i u ovom vremenu koje je ispred nas, što su nedavno prakticirali oko finansiranja izbora, otklone ove dileme provedbe odluke Ustavnog suda BiH oko legitimnog predstavljanja u Domu naroda.

Ako se to ne dogodi, bojim se da ćemo nakon izbora imati jako puno problema, teško ćemo implementirati izborne rezultate. Politička kriza koju danas imamo, ja mislim da bi trebala eskalirati, trebat će nam veliki napori da se to ne dogodi - kaže Čović.

Upitan može li BiH ovakva kakva je razmišljati o približavanju EU, kazao je:

- Teško. Objektivno, već odavno predsjednik Vlade i predsjednik RH zagovaraju naš kandidatski status i da se približimo zemljama jugoistočne Evrope koje su napravile iskorak, u odnosu na nas, iako smo mi prije samo 10-ak godina bili ispred njih, kada je bila u pitanju ta naša evropska perspektiva i evropski put.

Ovih dana smo čuli mnoge slične inicijative od slovenske administracije, pa i nekih drugih. Ja mislim da je to dobro, no postoje dva velika problema. Jedan je taj izraženi unitarizam koji često graniči s neracionalnošću šovinizma, čak bih rekao izraženo ultranacionalizma Bošnjaka, s druge strane separatizam i ovo što mi nastojimo uraditi, koji je napravio apsolutnu podjelu, odnosno, potpuno nefunkcioniranje, neučinkovitost kako Predsjedništva BiH, bilo koji član Predsjedništva ide bez bilo kakvog dogovora oko vanjske politike, zastupa svoj interes, interes svog naroda, eventualno političke stranke.

Dodao je kako je "sličan odnos u Vijeću ministara, znači u izvršnoj vlasti, u Parlamentu BiH, odnosno Domu naroda i Zastupničkom Domu".

- Znači, bezbroj tih problema nefunkcioniranja vlasti da bismo mi sada rekli da želimo napraviti jedan veliki iskorak. S druge strane, nemojmo potcijeniti ulogu međunarodnih institucija, Vijeće za implementaciju mira, OHR. Kako možete ići prema EU, a imati protektorat koji može donositi zakone, mijenjati ustave, smjenjivati ljude itd...?

Puno je toga što treba pomiriti. Ja sam uz sve to zagovornik, ako ispunimo ove osnovne uvjete oko izmjena Izbornog zakona i još par kriterija koji stoje ispred nas, da napravimo iskorak i da imamo kandidatski status, a da se onda bavimo životnim pitanjima.

Na pitanje voditelja, nakon što je nabrojao šta u BiH ne funkcionira, šta u njoj funkcionira, Čović je kazao da "je struktura BiH presložena i da je govorio primarno o nivou BiH, odnosno Predsjedništvu, Vijeću ministara, dva doma u Parlamentu..."

- Imate dva entiteta, 10 kantona unutar Federacije, na tom nivou Republika Srpska funkcionira normalno. Vlada Federacije sa svojim parlamentima funkcionira dosta korektno, svi naši kantoni normalno funkcioniraju, kao i općine i gradovi, to je lokalna samouprava.

Taj dio mehanizama, funkcioniranje izvršne i zakonodavne vlasti, funkcionira. Nažalost, onaj koji je trebao biti eksponent naše vanjske politike prema vani i ne samo prema vani, apsolutno ne funkcionira i podijeljen je i tu su izvorišta svih kriza, a mi ne idemo parcijalno prema EU ili bilo kojoj drugoj asocijaciji, nego idemo u ime BiH i naravno da je to onda veliki hendikep i problem - kazao je.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.