open-navfaktor-logo
search
Nova godina
Da li znate koje su sve štetnosti vatrometa?
U većini zemljama doček Nove godine je nemoguće zamisliti bez noćnog neba punog vatrometa, ali koliko su ove šarene eksplozije loše za našu okolinu, a koliko za naše zdravlje? 
27.12.2022. u 22:42
get url
text

Početak nove godine može biti skup. Naprimer, svake novogodišnje noći države, gradovi potroše 100 do 200 miliona eura na šareni spektakl koji osvetljava nebo iznad sela i gradova širom zemlje.

Međutim, ova godišnja tradicija ima i ekološke troškove, pri čemu svaka raketa ispušta otrovnu mješavinu hemikalija i čestica u zrak.

Šta se zapravo krije u vatrometu?

- Svaka raketa se sastoji od oko 75 posto kalijum nitrata, 15 posto drvenog uglja i 10 posto sumpora - rekao je Günter Klein-Sommer, hemičar i pirotehničar, govoreći na predavanju o hemiji pirotehnike na Univerzitetu u Kelnu.

U zavisnosti od željenih efekata, mogu se dodati i druge komponente, uključujući jedinjenja bakra, barijuma ili stroncijuma. Oni na kraju farbaju vatromet u plavo, zeleno ili crveno.

Sve ove hemikalije zahtijevaju velike količine energije da bi se proizvele, a sa neba nestanu za nekoliko kratkih sekundi, tvrde kritičari.

Toksičan trag

U 2016. godini, vatromet je proizveo 5.000 tona čestica (PM10 — čestice manje od 10 mikrona u prečniku) samo u Njemačkoj, prema Federalnoj agenciji za okoliš (UBA). Ova količina čestica čini oko 17 posto godišnje emisije čestica vozila.

Većina ove otrovne prašine proizvodi se u rasponu od jednog ili dva sata tokom novogodišnjih vatrometa, posebno u velikim naseljenim područjima kao što su gradovi. Sićušne čestice prašine nevidljive su golim okom, a UBA je upozorila da su te male čestice posebno štetne po zdravlje.

Industrija vatrometa, sa svoje strane, nastavlja da tvrdi da nije tako loše kao što se čini. Fritz Keller, konsultant za životnu sredinu pri Njemačkom udruženju pirotehničke industrije (VPI), rekao je da se zagađenje česticama iz saobraćajnog sektora ne može porediti sa zagađenjem uzrokovanim vatrometom.

Ipak, zdravstveni stručnjaci savjetuju da se ne udiše direktno dim koji ostane nakon vatrometa, a istraživanja često pokazuju da to može izazvati respiratorne probleme i pogoršati astmu.

Kratkoročno opterećenje

Količina vremena koje čestice ostaju u zraku nakon vatrometa ovisi od nekoliko faktora. Jak vjetar, naprimjer, pomaže da se zagađenje brzo rasprši. UBA je istakla razliku koju vjetrovit dan može napraviti u poređenju između novogodišnjih proslava 2009. i 2013. godine. Kiša također može utjecati.

Hemičar Klein-Sommer je istakao da iako je koncentracija čestica u novogodišnjoj noći mnogo veća, nivoi se obično brzo vraćaju na normalu 2. januara.

Šta je sa smećem i bukom?

Strast za vatrometom u novogodišnjoj noći ne ostavlja samo trag otrovne prašine. Nakon završetka zabave, sastavni dijelovi i ambalaža ostaju, često razbacani po ulici, u vrtovima, u vodi i na krovovima.

Rakete i ambalaža čine oko 60 do 75 posto vatrometa, a obično se sastoje od kartona, drveta, gline i plastike.

- Zaista se trudimo da brinemo o životnoj sredini, ali naši su napori često ograničeni zakonskim zahtjevima - rekao je Klaus Gotzen, šef VPI. 

Gotzen vjeruje da je ekološki najprihvatljivija alternativa - vatromet na baterije - skup raketa nanizanih zajedno i koji proizvode manje otpada i sigurniji je.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.