Povodom Dana nezavisnosti počast ubijenim građanima Sarajeva i poginulim borcima odali su i Bakir Izetbegović,  član Kolegija Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovne, Sifet Podžić, ministar odbrane BiH, predstavnici Oružanih snaga BiH na čelu sa načelnikom Zajedničkog štaba general-pukovnikom Senadom Mašovićem, predstavnici Vlade i Parlamenta Federacije, predstavnici Kantona Sarajevo, premijer Edin Forto i predsjedavajući Skupštine Mirza Čelik, predstavnici boračkih udružena te drugi. 

{$galerijaFotografija}

- Prije dvadeset osam godina većina građana i naroda se izjasnila za suverenu i nezavisnu državu Bosnu i Hercegovinu. Iako je mnogo izazova pred nama, siguran sam da ćemo zajedno stići do našeg cilja, a to je dostojanstveniji i prosperitetniji život za sve građane i narode Bosne i Hercegovine - naveo je, između ostalog, Komšić u svojoj čestitki povodom Dana nezavisnosti. 

{$galerijaFotografija}

- Građani BiH su kazali 'da' slobodi i 'ne' jarmu i ropstvu. Prijetio je nestanak i uništenje BiH, ili ropstvo BiH. Građani su to prepoznali i s tako velikim procentom odredili budućnost naše domovine. Građani BiH su glasali za cjelovitu, demokratsku BiH, državu ravnopravnih naroda i građana na cijelom njenom teritoriju. Mi se i danas borimo za cjelovitu i demokratsku BiH i za ravnopravnost svih ljudi u BiH, bez obzira gdje živjeli - rekao je Džaferović novinarima danas.

Dodao je kako generacija koja je ostvarila nezavisnost BiH, uradila epohalnu stvar.

- Danas se sjećamo te generacije na čelu s rahmetli predsjednikom Alijom Izetbegovićem - rekao je Džaferović.

Podsjetio je kako je nakon proglašenja nezavisnosti uslijedila agresija na BiH i časna i ponosna odbrana BiH od agresije.

{$galerijaFotografija}

- Vrijednosti 1. marta, vladavina prava i demokratija, ravnopravnost su vrijednosti za koje se i danas zalažemo i borimo. I izborit ćemo se. Naš konačan cilj je perspektivna BiH, funkcionalna država BiH, država u kojoj su svi ljudi ravnopravni, cjelovita, jedinstvena članica Evropske unije (EU) i NATO saveza. To su naši ciljevi i mi ćemo ih, ako Bog da, realizirati, bez obzira što u BiH i danas postoje snage i sile koje bi imale neke druge planove s BiH. Nisu uspjeli onda kada je BiH bilo najteže, neće uspjeti ni sada. Mi se na putu borbe za cjelovitu i demokratsku BiH, državu ravnopravnih naroda nikada nećemo umoriti - poručio je Džaferović.

Upitan i za odlazak mladih ljudi iz BiH, Džaferović je rekao kako ljudi iz BiH odlaze zato što nema dovoljno posla, ali da to nije jedini razlog.

- Odlaze i čitave porodice koje imaju zaposlenje, zato što nemaju povjerenja u sistem. Destruktivne snage moraju da znaju, osim što im neće uspjeti njihova politika da je direktna posljedica i šteta te politike ovo o čemu vi govorite - odlazak ljudi iz BiH zbog nepovjerenja u sistem. Mi trebamo da izgradimo povjerenje u sistem, zato je vrlo važno šta govore političari, šta rade političari, sve polazi od riječi, a kasnije idu djela. Neka dobro paze kakve izjave daju, neka ne remete političku atmosferu i klimu u BiH, neka budu konstruktivni, neka prestanu s blokadom rada institucija, da radimo ovaj posao, obavljamo reforme na evropskom i NATO putu, jačamo ekonomiju, uspostavljamo sistem u koji će ljudi vjerovati i onda će biti mnogo manje onih koji će odlaziti iz BiH - rekao je Džaferović.

Dodao je i kako, kada je u pitanju odlazak ljudi, nisu tačne brojke o broju mladih koji su otišli iz BiH i generalno broju ljudi.

- Mnogo su manje stvarne brojke. Ali, percepcija je takva da ljudi iz BiH masovno. Mi trebamo da uradimo sve da ta percepcija bude, prije svega, primjerena stvarnom stanju, a posebno trebamo da uradimo da stvarno stanje bude takvo da što je moguće manji broj ljudi odlazi iz naše zemlje - rekao je Džaferović.

{$galerijaFotografija}

Večeras će u Vijećnici, u Sarajevu biti održana i svečana akademija, kojoj bi trebao prisustvovati Džaferović.

Svečanu akademiju organizuju Kanton Sarajevo, Grad Sarajevo, sve općine KS, te Forum parlamentaraca BiH 1990.

{$galerijaFotografija}

Od održavanja referenduma za nezavisnost Bosne i Hercegovine na kojem je od 64 posto građana koji su se odazvali glasanju, 99,44 posto glasalo za nezavisnost prošlo je 28 godina.

Referendumsko pitanje je glasilo: "Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda BiH - Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?".

Referendum o nezavisnosti, održan 29. februara i 1. marta 1992. godine, značio je potvrdu opredjeljenja većine građana prema budućnosti BiH, ali je bio i uvod u troipolgodišnji krvavi rat, agresiju na BiH koja je odnijela više od stotinu hiljada žrtava, dok je više od milion građana Bosne i Hercegovine protjerano s ognjišta.

{$galerijaFotografija}