Radi se o ukupno četiri zaključka. Njima se visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini naziva neovlaštenim strancem i traži se poništavanje odluke bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka o nametanju dopuna Krivičnog zakona BiH, kojim se kažnjava i zabranjuje negiranje genocida i ratnih zločina, te cijeni da je ta odluka Inzka razlog nefunkcioniranja Doma naroda.

Zaključci se odnose i na to da, prema ocjeni SNSD-a, Ustavni sud BiH donosi odluke suprotne Ustavu BiH kada je u pitanju državna imovina i da to pitanje treba razriješiti sporazumom između entiteta, kantona Federacije BiH, kao i Brčko Distrikta BiH.

VEZANI TEKST - Koalicija za razbijanje BiH: HDZ podržao SNSD i glasao za poništavanje Zakona o zabrani negiranja genocida

Ranije su ove zaključke delegata iz SNSD-a na sjednici održanoj 29. novembra podržali delegati iz HDZ-a BiH, što je izazvalo žestoke reakcije i u BiH, ali i u Hrvatskoj. S obzirom na to da tada nije bilo dovoljne podrške delegata iz FBiH, zaključci su upućeni kolegiju Doma naroda na usaglašavanje. Kolegij nije postigao o njima saglasnost, te se o tome ponovo danas glasalo.

Ovoga puta iz HDZ-a BiH nisu bili za, ali je od deset delegata iz FBiH njih četvero bilo suzdržano, odnosno nije bilo protiv, kada je u pitanju zaključak kojim se traži poništavanje Inzkove odluke o nametanju dopuna Krivičnog zakona BiH i traženje da Vijeće ministara BiH predloži način iskazivanja odnosa prema "počinjenim ratnim zločinima i njihovom tretiranju u javnosti, imajući u vidu da se u BiH vodio građanski rat ili tragični sukob u regionu, kako je to definirano u Dejtonskom sporazumu".

Suzdražnih je bilo i kod zaključka da "Dom naroda konstatira da Ustavom BiH državnoj zajednici BiH nije izričito dato pravo na imovinu niti nadležnost da regulira vlasništvo nad državnom imovinom, pa je neophodno da se to pitanje razriješi sporazumom između dva entiteta, kantona Federacije BiH, kao i Brčko Distrikta BiH, koji je u zajedničkom vlasništvu (kondominij) Republike Srpske i Federacije BiH".