Naziv konferencije bio je "Visoko obrazovanje i nauka u doba nove normalnosti“, a učestvovali su članovi savjeta, ugledni naučnici sa univerziteta i instituta u Evropi i SAD-u - Ivan Đikić, Željko Ivezić, Aleksandra Kanjuo Mrčela, Danica Kragić, Igor Mezić, Vedran Mimica, Nenad Mišćević, Dražen Prelec i Igor Žutić, javila je Hina.

U uvodnom dijelu je rektorica Univerziteta u Rijeci Snježana Prijić Samaržija istaknula je da je pandemija koronavirusa donijela novi odnos prema stručnjacima i naučnicima te veće povjerenje u nauku, u okvirima sve snažnijeg zamaha pseudoznanosti i ekpiticizma.

Đikić je ustvrdio da se bez djelotvorne vakcine neće moći suzbiti koronavirus, a da se takva vakcina ne može očekivati u vremenu kraćem od godinu dana.

Prenio je iskustva djelovanja u okolnostima pandemije sa Univerziteta Goethe u Frankfurtu, kazavši da je samo deset posto naučnika nastavilo s aktivnim radom u laboratorijima i to oni koji su se direktno bavili pitanjima koronavirusa.

Uprkos tome, rezultat su dva vrijedna naučna rada koji će se uskoro predstaviti u uglednim naučnim časopisima, rekao je.

Željko Ivezić sa Univerziteta u Washingtonu osvrnuo se na nadomjestak sastanaka i skupova s komunikacijom pomoću IT tehnologija.

Ocijenio je da online komunikacija može znatno pomoći, ali da se ne može u potpunosti zamijeniti direktna komunikacija profesora sa studentima, ali i studenata međusobno. Nedostaje niz elemenata komunikacije uživo, rekao je.

Aleksandra Kanjuo Mrčela sa Univerziteta u Ljubljani ustvrdila je kako su nerealna očekivanja da se društvo može radikalnije mijenjati nakon ove pandemije.

Društveni sistem prije nje, kojeg karakterizira veliko iskorištavanje iz centara moći i ogromna društvena nejednakost u svijetu, građen je jako dugo i ne može se bitno promijeniti, kazala je.