Djeca iz Srebrenice, Kotor Varoši, Prnjavora i Vrbanjaca provela su sedam dana u Sarajevu na raspustu, gdje su imali priliku uživati u bogatom programu. Program, u organizaciji Udruženja Svitanje iz Sarajeva, pridružene članice Asocijacije za kulturu, obrazovanje i sport (AKOS), je trajao od 10. januara do 17. druženjem i zabavom za mališane.

Djeca su, zahvaljujući generalnom partneru projekta Gradu Sarajevo, ali i mnogim drugim institucijama i preduzećima, provela raspust na drugačiji način nego što je to uobičajeno za sredine iz kojih dolaze.

Imali su priliku uživati u zimskim radostima na planinama, posjetiti muzeje, Gazi-husrev begovu biblioteku i vakuf, kino na dvije filmske projekcije, pohađati četverodnevnu školu plivanja, probati kuglanje, klizanje, posjetiti medijsku kuću Al Jazeera i medijsku grupaciju Oslobođenje, posjete radio Bir te otići na prijem kod reisu-l-uleme, poglavara Islamske zajednice u BiH.

Pored spomenutog, djeca su također imala radionice dekupaža te pravljenja prirodnih sapuna, pedagoške radionice i zabavne aktivnosti u vidu kupovine, karaoka i drugih aktivnosti.

"Otišli su kući pomiješanih emocija, radosni da se vrate svojim porodicama, a tužni što se jedan ovako bogat program završio", naveli su iz Udruženja Svitanje, koje ovaj projekat organizuje već treći put. 

Na uspješnoj realizicaiji programa ove godine radilo je više od 15 volontera i uposlenika Udruženja. Na raspustu je bilo 15 djece koja su osvojila najveći broj bodova na literarnom konkursu "Moje mjesto na bosanskom ćilimu". Radovi su ocijenjeni pod šiframa od stručnog četveročlanog žirija. Braća Elmin i Belmin Bećirović iz Srebrenice osvojili su prva dva mjesta, a treće je pripalo Hatidži Tatar iz Vrbanjaca.

Prva tri mjesta su kao nagradu dobila stipendije, sva djeca koja su došla u Sarajevo na raspust dobila su poklone, a zahvaljujući donatorima poklone su ponijeli i za svoje prijatelje koji su učestvovali na konkursu, ali nisu osvojili dovoljan broj bodova da dođu na raspust. Riječi koje pozivaju na mir, suživot i toleranciju, ali i čuvanje identiteta u tom “šarenom bosanskom ćilimu” su poruke pobjedničkog rada.