open-navfaktor-logo
search
Svjetski dan srca
Doc. dr. Elmir Jahić: Imamo sve više bolesnika, lošiji smo od nekih afričkih zemalja
Većina društva i institucije sistema poraznih brojki sjete se od godine do godine, a mi koji se striktno bavimo ovim bolestima, svaki dan imamo priliku vidjeti koje su to posljedice neadekvatne prevencije
29.09.2018. u 14:57
get url
text
Jahić: Jedina smo zemlja u regionu koja nema razvijenu i koordiniranu mrežu primarne perkutane koronarne intervencije

Bolesti srca i moždani udar vodeći su uzroci smrti u svijetu, koji svake godine odnose 17,3 miliona života, a procjenjuje se da će do 2030. umrijeti 23 miliona ljudi. Od njih umire skoro svaka druga osoba u zemljama tzv. zapadne civilizacije.

U Evropi, od kardiovaskularnih bolesti godišnje umire oko četiri miliona ljudi, što je 45 posto svih umrlih.

I u BiH, prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, koji su objavljeni u povodu 29. septembra Svjetskog dana srca, ove bolesti su također na vrhu ljestvice smrtnosti, od kojih je 2016. umrlo 11.313 osoba, što u postotcima iznosi 53,12. Analiza po spolu pokazuje da su kardiovaskularne bolesti u našoj zemlji uzrok smrti 5.257 muškaraca (46,47 poso) i 6.056 žena (53,53 posto).

Stres može uzrokovati infarkt

- Ove godine Svjetski dan srca obilježavamo na način da građanima pošaljemo poruku da povedu više brige o svom srcu, a svako od nas najbolje zna šta je za njega najvažnije. Nekome je to prestanak, pušenja ili redukcija tjelesne težine, za nekoga je neophodno da se više fizički aktivira, da napusti sjedilački način života i uvede više fizičke aktivnosti u svakodnevni ritam. Tu je i redovni odlazak ljekaru, u smislu redovne kontrole hipertenzije, šećerne bolesti, povišenih masnoća u krvi… - kaže na početku razgovora za Faktor doc. dr. med. sc. Elmir Jahić, načelnik Klinike za invazivnu kardiologiju Univerzitetsko kliničkog centra Tuzla.

Prema Jahićevim riječima, kardiovaskularne bolesti su problem modernog doba, nezdravog načina života i niskog nivoa zdravstvene kulture i prosvijećenosti.

- Zdravstveni radnici se iz godine u godinu sve više trude, radimo sve više procedura i imamo sve veći broj pacijenata. Međutim, nama iz godine u godinu pristiže sve više bolesnika, a to znači da je problem u BiH na nivou prevencije, odnosno sprečavanja nastanka i enormne brzine razvoja kardiovaskularnih bolesti. Problem je dakle u nama - građanima, koji najviše možemo doprinijeti da ne dođe do razvoja kardiovaskularnih bolesti i komplikacija koje one donose, kao što su srčani i moždani udar te druga oboljenja - naglašava Jahić.

Govoreći o najčešćim uzrocima nastanka kardiovaskularnih oboljenja, načelnik Klinike za invazivnu kardiologiju UKC Tuzla, kao najčešći istakao je aterosklerozu, odnosno taloženje masnih naslaga u krvne žile, što za posljedicu ima sužavanje, a potom i začepljenje arterija. To dovodi do smanjene, pa čak i prekinute cirkulacije krvi, i oslabljene opskrbe organa i njihovih dijelova, kao što su srčani mišić i moždanih struktura, kisikom.

- Temeljni rizikofaktori za nastanak kardiovaskularnih bolesti su: gojaznost, odsustvo fizičke aktivnosti, pušenje, hipertenzija, šećerna bolest i povišene masnoće u krvi. Naravno, da postoje i neki drugi faktori, kao što je stres, koji može uzrokovati srčani ili moždani udar, ako kod osobe imamo sve ovo što smo prethodno nabrojali – govori Jahić.

Ne radimo na prevenciji

Krivci što BiH, zajedno sa Srbijom, kada je riječ o smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti (oko 54 posto), kako kaže Jahić, stoji lošije od nekih afričkih zemalja, osim niskog nivoa zdravstvene kulture i prosvijećenosti, je i slabost našeg zdravstvenog sistema te odsustvo preventivnih programa.

- Većina društva i institucije sistema, poraznih brojki sjete se od godine do godine, a mi koji se striktno bavimo ovim bolestima, svaki dan imamo priliku vidjeti koje su to posljedice neadekvatne prevencije. Kad pominjem institucije sistema, mislim na zavode za zdravstvenu zaštitu, a potom i na nadležna federalna i kantonalna ministarstva, koji bi trebali više da rade na kvalitetnijim preventivnim mjerama. U zemljama u okruženju, koje su imale puno kvalitetnije programe preventivnih mjera, kao što je Slovenija, procenat od kardiovaskularnih smrti pao je ispod 40 posto (negdje oko 34, 35 posto). Čak su maligne bolesti kod njih na granici da preteknu kardiovaskularne - objašnjava Jahić.

Naša zemlja, tvrdi naš sagovornik, susreće se i sa još jednim problemom, a to je nedostatak kardiologa.

- Kada se uporedimo sa evropskim standardima, ta brojka daleko je ispod one koju bismo trebali imati. Mi nažalost oskudijevamo sa svim doktorima, pa tako i sa kardiolozima. U BiH, zavisno od kantona do kantona, broj doktora kreće se oko 150 na 100.000 stanovnika, dok je taj prosjek u Evropi 350 ljekara na 100.000 stanovnika. Mislim da ovi podaci sve govore. Kada je riječ o Kardiologiji, u budućnosti bismo se više trebali bazirati na interventnu kardiologiju, jer smo jedina zemlja u regionu u kojoj nije formirana "mreža" primarne PCI, kojom se obezbjeđuje perkutani tretman akutnog tzv. STEMI infarkta. Postupak se izvodi sporadično, odnosno dostupan je samo u velikim centrima. Zahvaljujući ovoj metodi zadnjih godina spašen je veliki broj života u svijetu - zaključuje Jahić.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.