Doc. dr. Elmir Jahić za Faktor: I virus gripe može uzrokovati upalu srčanog mišića

objavljeno: 08.02.2017. u 21:41

Tokom zime učestalije su virusne infekcije, obično respiratornih puteva i gastrointestinalnog trakta.

Vrlo malo pažnje posvećuje se pojavi miokarditisa, upalnom procesu mišićnog sloja srca. Iako je uzročnika puno, miokarditis, izazvan virusnom infekcijom, najčešći je.

Na virusni miokarditis ne misli se često jer kod pacijenata uglavnom dominiraju simptomi osnovne virusne infekcije (najčešće respiratorne i gastrointestinalne) tako da srčane tegobe često bivaju prikrivene i neprepoznate na vrijeme. Može proći od nekoliko dana do nekoliko sedmica da osoba počne osjećati simptome miokarditisa.

Koksaki virus

Kod oko polovine slučajeva uzročnik je Koksaki virus, iz grupe enterovirusa, koji izaziva crijevne infekcije, pa se bolest najprije manifestira stomačnim tegobama, iako osoba može osjetiti promjene na ždrijelu i koži.
Adenovirus (uzrokuje prehladu), ehovirus (uzrokuje gastrointestinalne bolesti), herpes virus, parvovirus, Epštajn-Barov virus te virus rubeole također mogu biti okidači za virusni miokarditis.

Osobe koje imaju AIDS također su izložene višem riziku.

Virus hepatitisa rijetko zahvata srce, ali u pojedinim oblicima može dovesti do teškog miokarditisa.
Virus influenze (grip) može izazvati miokarditis koji je veoma rijetko klinički prepoznatljiv, ali će i znatno pogoršati stanje kod srčanih bolesnika. Za vrijeme epidemije gripe oko 10 posto inficiranih osoba može imati simptome miokarditisa.

Usljed virusne infekcije srčanog mišića dolazi do oštećenja miocita-mišićnih ćelija, pa nastaje slabljenje funkcije srca kao pumpe, pojave aritmija - nepravilnog rada srca, razvoja srčane slabosti i drugih veoma teških stanja.

Simptomi koje imaju bolesnici s miokarditisom ovise o uzročniku, stepenu oštećenja srčanog mišića, prisustva komorbiditeta, odnosno drugih oboljenja.

Većina bolesnika ima vrlo blage simptome, a neki ih nemaju nikako.

Oni koji ih imaju osjećaju blago povišenu temperaturu, mučninu, ubrzano se zamaraju, povraćaju, imaju proljev, bolove u zglobovima, kašlju i curi im nos.

U težim slučajevima javljaju se poremećaji srčanog ritma, a kad su zahvaćene srčane ovojnice (perikard) osoba osjeća bol u prsima.

Teški oblici

Kod ozbiljnih oblika značajno slabi snaga srčanog mišića, što se manifestira pojavom otoka na potkoljenicama, čovjek otežano diše, guši se, naročito kada je u ležećem položaju.

Usljed razvoja kardiogenog šoka, teški oblici akutnog miokarditisa mogu biti i smrtonosni.
Za dijagnozu miokarditisa, uz anamnezu i klinički pregled, pacijent se podvrgava hematološkim, serološkim i imunološkim pretragama, radi se EKG, RTG pluća i srca, ehokardiografija, nuklearna magnetna rezonanca, kateterizacija srca i biopsija miokarda.

Važno je da tokom respiratorne ili gastrointestinalne virusne infekcije pacijent miruje i uzima simptomatsku terapiju uz nadoknadu tečnosti.

Ukoliko osjetite ovakve srčane tegobe nikako ne trebate odlagati odlazak internisti kardiologu koji će pregledom isključiti ili potvrditi dijagnozu miokarditisa.