Oni koji traže odgovore na pitanja uglavnom su osobe sa zdravstvenim problemima, autoimunim i malignim bolestima, različitim alergijama, transplantirani pacijenti, ali i trudnice, dojilje...

Stručnjaci ističu kako su dileme koje ljudi imaju o imunizaciji u najvećem broju slučajeva rezultat straha, nesigurnosti i manjka znanja o detaljima svake vakcine protiv COVID-19.

Jedina kontraindikacija - alergija na supstance

Upravo zbog toga, ljekari porodične medicine su ti koji bi, prema riječima prim. dr. Ednana Drljevića, infektologa, na osnovu uputstava koje su dobili o svakoj vakcini, trebali odgovoriti na sva pitanja i nedoumice svojih pacijenata, savjetovati ih i upoznati o svemu što ih zanima, a pacijenti će na kraju ipak sami odlučiti - da li će primiti vakcinu ili ne?!

- Po uputstvima lijeka postoje neke kontraindikacije na sastavne dijelove vakcine, ali one su u ovom trenutku minimalne. Što se tiče onih sa narušenim imunološkim sistemom, nije stvar u tome - "može li se toj osobi nešto desiti ako primi vakcinu, nego je pitanje - da li će ona djelovati, hoće li osoba koja ju je primila razviti dovoljan broj antitijela i time biti učinkovita" – navodi Drljević.

Prof. dr. Zaim Jatić, predsjednik Udruženja ljekara porodične medicine Federacije BiH, kaže kako je do sada jedina utvrđena kontraindikacija na vakcinu protiv koronavirusa - poznata alergija na supstance.

- Svaka vakcina ima različit sadržaj, ali su sadržaji za sve njih dostupni, pa ako neko zna da je alergičan na primjera radi, glikol, neće primiti vakcinu koja sadrži tu supstancu. Osobe koje su imale teške anafilaktičke reakcije su relativna kontraindikacija. No, na takve osobe se obraća posebna pažnja, i u praksi, kada ljekar sazna da je neko imao tešku anafilaktičku reakciju, donosi se odluka da se takva osoba ne vakciniše – kaže Jatić.

Oni koji imaju imunološke bolesti, prije vakcinacije trebaju se, ističe Jatić, savjetovati sa svojim ljekarom ili subspecijalistom iz te oblasti.

- Kad to kažem, mislim na one sa malignim bolestima. Tu je važno znati u kojoj je fazi liječenje bolesti jer nije isto ako je neko imao karcinom prije pet godina i završio liječenje radioterapijom i hemoterapijom, i ako je neko u akutnoj fazi, pa je trenutno na hemoterapiji. Normalno je da se neće vakcinisati u tom momentu. Govorim dakle, o relativnoj kontraindikaciji, a takva osoba, kad završi tretman, može se vakcinisati – objašnjava Jatić.

Transplantirani, dijabetes, trudnice... 

Osobe sa dijabetesom, multipla sklerozom, reumatoidnim artritisom poželjno je da se vakcinišu, ali zbog različitih terapija koje primaju, prema riječima Jatića, konačnu odluku o imunizaciji treba donijeti pacijent nakon konsultacija sa svojim ljekarom.

- Kada je riječ o multipla sklerozi, za svakog pacijenta neurolog ili porodični ljekar koji ga vodi zna tačno u kojoj je on fazi i da li treba primiti ili odgoditi vakcinu. Sve to može se preslikati i na one sa reumatoidnim artritisom. Dakle, u ovom trenutku ni za jednu bolest ne postoji apsolutna kontraindikacija, odnosno da osobe sa nekom bolešću ne trebaju primiti vakcinu. Odluka, prije svega, zavisi od faze bolesti i terapije koju pacijent prima. Isto važi i za one sa transplantiranim organima - kaže Jatić.

Dodaje da u svijetu postoji puno primjera zemalja koje su bez ikakvih problema vakcinisale i trudnice i dojilje.

- U nekim istraživanjima vakcina učestvovale su i trudnice i nije bilo nikakvih problema. Također, ni kod vakcinacije te populacije stanovništva u zemljama u kojima se provodi masovna imunizacija. Trudnice se bez problema svake godine pozivaju i da prime vakcinu protiv gripe. Nažalost, u našoj zemlji, zbog neopravdanih strahova i nedovoljno razvijene zdravstvene svijesti i obrazovanja, još su to sporadični slučajevi – istakao je Jatić.