Kako je kazao, radi se o datumu koji ima nezamjenjiv značaj u bosanskohercegovačkoj historiji jer taj dan sa sobom nosi najvažnije moguće poruke kada je u pitanju država Bosna i Hercegovina.

Obnova državnosti

- Nažalost, zbog pogoršane epidemiološke situacije ni ove godine nismo u prilici da organiziramo tradicionalni svečani prijem u zgradi Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Ali, kao i svaki 25. novembar u godini, i ovaj dan moramo iskoristiti za podsjećanje na značaj Dana državnosti i jačanje svijesti o supstancijalnoj važnosti države BiH, kao najboljeg okvira naše sigurnosti i slobode - dodao je.

Da bi se razumio značaj ZAVNOBiH-a, važno je uvijek podsjetiti na okolnosti u kojima je održan, naglasio je Džaferović, kao i sve ono što mu je prethodilo u teškom historijskom periodu uoči i tokom Drugog svjetskog rata.

VEZANI TEKST - Komšić se obratio građanima: Sudbina naše države nije u rukama onih koje prečesto znamo da molimo za pomoć

ZAVNOBiH je održan u prelomnoj 1943. godini. Tada su Savezničke snage konačno uspjele zaustaviti fašističku ofanzivu i okrenuti stvari u svoju korist, a njihovo napredovanje dalo je nadu narodima širom svijeta da će poraziti fašizam i ugledati svjetlo slobode.

Istih dana kada je održan ZAVNOBiH, krajem novembra 1943, održana je i čuvena Teheranska konferencija, na kojoj su se prvi put okupili vodeći saveznički lideri da bi, pored ostalog, razmatrali i poslijeratno uređenje Evrope.

- Jedna od ključnih odluka tog događaja bilo je priznanje partizanskih snaga, koje je i ZAVNOBiH odražavao, kao jedine antifašističke vojske u tom periodu na našem podneblju - podsjetio je Džaferović.

- Ta činjenica jasno govori da je obnova državnosti BiH usko vezana za sveukupnu borbu protiv fašizma, te da su suverenitet i teritorijalni integritet ponovo uspostavile one snage koje su se našle na pravoj strani historije, na strani civilizacije koja se borila za svoj opstanak pred nasrtajima barbarstva - kazao je Džaferović.

Ključne poruke ZAVNOBIH-a

Napomenuo je da je drugi važan kontekst za razumijevanje ZAVNOBiH-a ono što se zbivalo s Bosnom i Hercegovinom u periodu prije 25. novembra 1943. godine.

- Od podjele na banovine 1929. godine, preko sporazuma Cvetković-Maček, pa do pripajanja teritorije Bosne i Hercegovine NDH, uništavan je suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. Ona je komadana i dijeljena između Beograda i Zagreba. Pravo njenih ljudi da odlučuju o vlastitoj sudbini bilo je poricano i uskraćivano - istaknuo je Džaferović.

Međutim, Džaferović naglašava da je ZAVNOBiH bio jasan i odrješit odgovor Bosne i Hercegovine da ne prihvata podjelu i da ne prihvata da bude podijeljena između susjednih država. Poručeno je da je Bosna i Hercegovina cjelovita i nedjeljiva država, prirodna geografska, politička i kulturalna cjelina.

VEZANI TEKST - Ambasador BiH u Rusiji Željko Samardžija: Nijedan Srbin neće obilježiti Dan državnosti

- Druga ključna poruka ZAVNOBiH-a bila je potvrda multietničkog i inkluzivnog karaktera Bosne i Hercegovine. Kroz svoje višestoljetno postojanje, Bosna i Hercegovina se izgradila kao država svih naroda i svih ljudi koji žive u njoj. Deklaracija ZAVNOBiH-a podcrtala je njenu multietničku prirodu, uz čuvenu formuli da Bosna i Hercegovina ne pripada nijednom od svojih naroda ponaosob, već svima podjednako. I to na svakom dijelu bosanskohercegovačke teritorije - podvukao je član Predsjedništva BiH.

Naglasio je da je to princip koji će ostati temeljni princip ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine sve do danas. Nijedan dio Bosne i Hercegovine nije ekskluzivno vlasništvo bilo kojeg naroda, već pripada svima podjednako.

Spomenuta formula s prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, koja naglašava da je Bosna i Hercegovina i bošnjačka, i srpska, i hrvatska, dopunjena je na drugom zasjedanju ZAVNOBiH-a u Sanskom Mostu.

Moderna država

Tada je usvojena Deklaracija o pravim građana Bosne i Hercegovine. Njome je podcrtano da ljudi, koji žive u Bosni i Hercegovini, nisu samo pripadnici naroda, već su i građani sa svojim individualnim, građanskim pravima koja su, u političkom smislu, fundamentalno obilježje modernog doba.

- Upravo će balans nacionalnog i građanskog postati formula, zahvaljujući kojoj će se Bosna i Hercegovina izgrađivati kao moderna država, koja će 1992. godine steći nezavisnosti i postati međunarodno priznata država, članica Ujedinjenih nacija - kazao je Džaferović.

VEZANI TEKST - Dodik uporan: Imovina entitetima, Oružane snage BiH smanjiti za pola

Dodao je da se nikada ne treba zaboraviti da je, upravo na ustavnim i institucionalnim temeljima ZAVNOBiH-a, proveden referendum 1. marta 1992. godine i ostvarena nezavisnost Bosne i Hercegovine.

Još jedno epohalno naslijeđe ZAVNOBiH-a je u tome što je predstavljao prvu suverenu i samostalnu instituciju vlasti u Bosni i Hercegovini, nakon jako dugog perioda.

Kao najviši predstavnički i zakonodavni organ u Bosni i Hercegovini, ZAVNOBiH predstavlja institucionalni temelj na osnovu kojeg će kasnije biti formirana institucionalna struktura moderne države Bosne i Hercegovine, dodao je.

Nasrtaji na institucije

- Ipak, 26 godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je zaustavljen rat, i brojnih reformi kojima je reintegrirana institucionalna struktura Bosna i Hercegovine narušena tokom agresije, ponovo svjedočimo nasrtajima na institucije ove države. Aktuelne prijetnje i unilateralni potezi vlasti entiteta Republika Srpska predstavljaju jedan od bezbrojnih pokušaja da se naruši suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, s konačnim ciljem secesije. To nikada neće uspjeti - poručio je.

Stoga je, kaže Džaferović, osnovna poruka današnjeg dana da se bezrezervno čuva državnost, da se čuvaju institucije i da se nastavi boriti za Bosnu i Hercegovinu, u kojoj će svi narodi i građani imati jednaka prava, na svakom dijelu Bosne i Hercegovine.

VEZANI TEKST - Izetbegović: BiH će biti zemlja slobodnih i ravnopravnih naroda i građana

- Brojni ljudi u Bosni i Hercegovini danas ne mogu ostvariti svoja prava, tu prije svega mislim na povratnike i građane koji ne pripadaju konstitutivnim narodima. Svi moraju imati jednaka prava i ne smijemo odustati sve dok svaki čovjek ne bude bio ravnopravan na svakome pedlju ove države - stava je Džaferović.

Kaže da je obaveza prema historijskoj generaciji, koja je iznijela ZAVNOBiH, da se nastavi graditi Bosna i Hercegovina, kao demokratska, moderna i funkcionalna država, državu koja će imati snage da se odupre svim izazovima i da ostvari punopravno članstvo u Evropskoj uniji i NATO savezu.

- U time, još jedanput svim građanima i građankama Bosne i Hercegovine čestitam Dan državnosti. Neka vječno živi naša domovina, Bosna i Hercegovina - zaključio je obraćanje povodom 25. novembra Dana državnosti član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.