Albert Einstein, utemeljitelj moderne fizike, jedan od najomiljenijih naučnika je za života upozorio šta bi se moglo sa ljudima, životinjama, biljkama dogoditi ukoliko pčela nestane sa Zemlje. Ukratko, rekao je kako bez pčela nema života.

- Nestanu li pčele sa planete Zemlje, čovjeku kao vrsti ostaje još oko četiri godine života. Bez pčela, nema oprašivanja, nema ploda, nema hrane, nema ni ljudi - upozorio je Einstein.

Nažalost, posljednjih godina pčele masovno izumiru, što bi moglo biti pogubno. Jaki pesticidi i zagađenja nasrušili su prirodni ritam pčela od kojih zavisi život kakav poznajemo. Naime, svaki treći naš zalogaj vezan je za pčele. One oprašuju 70 do 100 vitalnih usjeva koje svakodnevno konzumira 90 posto planete. U novcu to iznosi 200 milijardi dolara godišnje.

Bez oprašivanja biljaka ne bi bilo ni njenog ploda, pa tako ni hrane za nas i životinjski svijet. Na Zemlji se samo oko deset posto biljaka cvijetnica oprašuje vjetrom, dok 90 posto oprašuju insekti. Glavninu tih insekata čine upravo pčele.

Drevni narodi su duboko shvaćali ulogu pčele u prirodi. Spominjanje pčela seže još u davna vremena neolitika kada su naši preci na zidovima pećina, između ostalih životinja, crtali i pčele. Američki indijanci su još prije 6000 godina koristili med kao lijek i jelo. Tu su još i faraoni, te rimski vladari na čijim su grobnicama redovno bile naslikane pčele. Tu sitnu posvećenu životinju, iznimne inteligencije, poštovali su mnogi narodi i vjerovatno odatle potječe izreka da "pčele umiru, a ne ugibaju". Pretpostavlja se da pčele žive na planeti Zemlji oko 110 miliona godina, a danas raspoznajemo oko 20. 000 vrsta.