Potraga za pravdom

Ekipa BIRN-a BiH: Kako nastaju tekstovi o kojima se priča, može li se "hladne" glave pisati o ratnim zločinima

Objavljeno: 29.03.2019. u 19:31 Autor: Maja Radević

Istrage i suđenja za ratne zločine, organizirani kriminal i korupcija, ekstremizam, kršenje javnih nabavki u bh. institucijama, samo su neke od tema kojima se već skoro 15 godina bave novinari Balkanske istraživačke mreže u BiH; sa našim kolegama razgovarali smo o njihovom radu i pričama koje su obilježile postratno bh. društvo

FOTO: MUHIDIN ŽIVOJEVIĆ

Od svog formiranja 2005. godine, Balkanska istraživačka mreža u Bosni i Hercegovini (BIRN BiH) informira javnost o procesuiranju ratnih zločina pri državnom i lokalnim sudovima u BiH te Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju. 

Foto: Muhidin Živojević

Više od 21.000 članaka na bosanskom i engleskom jeziku, izvještavanje o preko 540 slučajeva ratnih zločina pred 20 sudova, 86 epizoda TV Justice te više od 1.500 dnevnih, sedmičnih i mjesečnih izdanja radijskih emisija, pohranjeno je u arhivi BIRN-a koja predstavlja najsveobuhvatniju bazu kada je riječ o procesuiranju ratnih zločina. Na godišnjem nivou kontinuirano se prati i do 70 predmeta ratnih zločina, a neki od tih predmeta traju i po šest i više godina.

- BIRN je ustvari "kćerka" Instituta za izvještavanje o ratu i miru koji je ranije postojao u BiH. Ideja je bila da uradimo edukaciju novinara i da na što objektivniji način javnosti predstavimo ono što se dešavalo prvo u sudnicama Suda BiH, a kasnije i ostalih sudova. Na početku su to bili svakodnevni izvještaji sa suđenja koje smo objavljivali na stranici Justice Report na engleskom i bosanskom jeziku, a kasnije smo prešli na Detektor.ba kako bismo se što više približili lokalnoj publici. Nakon toga otvorene su kancelarije u Srbiji, Albaniji, Makedoniji i na Kosovu i danas je BIRN BiH dio te regionalne mreže u kojoj nas ima oko 140, a svaka kancelarija ima određeni fokus kojim se bavi. Osim portala, pokrenuli smo i TV program i sadržaj plasiramo na društvene mreže kako bismo se približili što većem broju publike, a prije četiri godine proširili smo našu djelatnost na teme organiziranog kriminala, korupcije i ekstremizma – kaže izvršna direktorica BIRN-a BiH Mirna Buljugić.

Buljugić: Netransparentnost pravosudnih institucija je ozbiljan problem

Elementarno za novinare BIRN-a je prije svega poznavanje pravnog segmenta, šta je to s čime će se susretati u sudnici, a zatim poznavanje etičkog kodeksa izvještavanja, koji minimizira bilo kakvu mogućnost pristrasnosti u izvještajima, naglašava urednik Denis Džidić.

- To je veoma teško u predmetima ratnih zločina, ne samo zbog posebnog senzilbiiliteta javnosti u vezi sa tim temama, već i zato što većina novinara nosi ta neka ratna iskustva što kroz lične doživljaje, što kroz članove porodica. Zato imamo vrlo jasno definisanu strukturu novinarskih izvještaja iz sudnice, dok u reportažama, analizama i slično možete, naravno, imati drugačiju formu i tu ne bježimo od toga da ukažemo na neke nelogičnosti ili nejasnoće u postupanju po pojedinim predmetima. Ali kada govorimo o suđenjima, onda su to tekstovi koji se odnose isključivo na ono što se desilo unutar sudnice. Naprimjer, ukoliko novinar primijeti da se nešto desilo ispred sudnice, da je optuženi vikao na tužioca, psovao i slično, o tome će se pisati u posebnom tekstu. Želimo da taj arhivski dio koji se tiče samog predmeta bude takav da u potpunosti prati pravni postupak kojim se rukovode sudije - govori Džidić.

Ono što je specifično za BIRN u odnosu na druge medije je kontinuirano praćenje pojedinih slučajeva - od istrage i podizanja optužnice, pa do konačne presude. Pored toga, služe i kao svojevrstan news servis za medije koji mogu besplatno preuzimati njihove sadržaje.

- Jako je skupo pratiti predmete ratnog zločina, a mali je broj redakcija koje sebi mogu priuštiti da im novinar svake sedmice po jedan ili dva dana provede u sudnici. To je ono što BIRN može ponuditi i što kolegama iz drugih medija olakšava posao - pojašnjava Džidić.

Džidić: Tužilaštvo BiH je u jednom periodu imalo "hiperprodukciju" optužnica

Misija BIRN-a nije samo da objavljuje izvještaje iz sudnica, reportaže, intervjue i istraživačke priče, nego i da na taj način pokušava pokrenuti određene procese u društvu. Naši sagovornici s ponosom ističu da su na temelju njihovih priča pojedine osobe čak i optužene i presuđene za ratni zločin, uvedena su neka nova pravila i preporuke u pravosuđu, pokretani disciplinski postupci...

- Kada je riječ o ratnim zločinima, izdvojio bih istraživanje koje se ticalo "cjepkanja" predmeta i svođenja zločina na neki nivo incidenata. Kada je na čelo Tužilaštva BiH tek došao Goran Salihović, uočili smo jednu hiperprodukciju optužnica i primijetili da se podižu po dvije ili tri optužnice protiv istog čovjeka. Također se dešavalo da se za isto područje podiže više optužnica. Sve to se radilo kako bi se povećala norma tužilaca i prikazalo da Tužilaštvo puno radi. Međutim, to ima dvije negativne posljedice: prvo je kršenje prava optuženih da ih se tuži i sudi u okviru jednog predmeta, a drugo i puno značajnije sa aspekta tranzicijske pravde je da kad budete posmatrali ono što je sudski utvrđeno sa vremenske distance kroz 20 ili 25 godina, imat ćete sudski utvrđene incidente, a ne sistemski počinjene zločine - govori Džidić.

Jedna od istraživačkih priča koju su novinari BIRN-a BiH radili bila je o nepotizmu u pravosudnim institucijama, gdje su objavili, imenom i prezimenom, ko je koga gdje zaposlio, kako su tekla ta zapošljavanja...

- Poslije su se otvorili disciplinski procesi koje smo također pratili. Pravosudne institucije nas baš i ne vole jer se često žalimo na njihovu netransparentnost i zatvorenost. To je ozbiljan problem sa kojim se novinari svakodnevno suočavaju - ističe Mirna.

Novinar Semir Mujkić pokrenuo je ambiciozan projekat pod nazivom "Baza službenih automobila" koji sadrži sve tendere za kupovinu vozila, kao i vozne parkove stotina bh. institucija i javnih kompanija i troškove njihovog održavanja.

- Vidjeli smo da se obavljuje najmanje jedan tekst sedmično o nekim "zanimljivim" nabavkama automobila, pa smo na kraju odlučili da napravimo bazu podataka i sve to objedinimo na jednom mjestu. Godinu dana nakon što smo počeli unositi podatke u bazu, dobili smo neku kompletniju sliku i cifre koje su i nas iznenadile, poput podatka da se godišnje za nabavke službenih automobila u javnim preduzećima i institucijama troši blizu 100 miliona maraka, što je ogromna cifra. Najfrapantniji podatak do kojeg smo došli jeste da se na većinu tendera prijavi samo po jedna firma i slobodno možemo da zaključimo da se unaprijed zna ko će dobiti tender - kaže Mujkić.

Među najimpresivnijim voznim parkovima, dodaje, nalaze se onaj Predsjedništva BiH i predsjednika RS-a.

Admir Muslimović istraživao je kupovinu glasova u Brčkom i Zvorniku na posljednjim izborima.

- U ovom slučaju pokraden je bio SDS, a to je uradio SNSD preko svojih biračkih odbora. Utvrđeno je, naprimjer, da su neke osobe koje žive u inostranstvu i godinama nisu bile u BiH uredno glasale u Brčkom. SIPA je završila istragu u tom slučaju i predmet je predan Tužilaštvu BiH na daljnje postupanje - kaže Muslimović.

Admir Muslimović: Istraga o kupovini glasova na izborima 

Ambasade Švicarske, SAD-a, Norveške, Holandije, Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA), USAID, neki su od donatora koji već godinama podržavaju rad BIRN-a. Naši sagovornici kažu da se sa donatorima mogu dogovoriti o temama koje se rade, ali je jedino pravilo i uvjet da se finansijeri ne smiju miješati u uređivačku politiku.

Izvor:   Faktor

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected]

Iz kategorije