- Prije svega u preambuli Ustava Bosne i Hercegovine utvrđena je opredijeljenost za suverenitet, teritorijalni integritet i političku nezavisnost Bosne i Hercegovine u skaldu s međunarodnim pravom, a u članu 1. da Bosna i Hercegovina nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, sa unutrašnjom strukturom modificiranom ovim Ustavom, i sa postojećim međunarodno priznatim granicama - naveo je Emrić, saopćio je Narodni evropski savez (NES).

Emrić je dalje naveo da ustavni i pravni osnov postoji i u činjenici da je Bosna i Hercegovina obalna država i da je ona kao jedna od nasljednica Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije postala članica Konvencije Ujedinjenih nacija o pravu mora 12. januara 1994. godine kada je učinjena notifikacija o sukcesiji i pristupu.

- Na taj način Bosna i Hercegovina je naslijedila sva prava mora koja je imala kao jedna od šest republika bivše Jugoslavije, uključujući unutrašnje morske vode u dijelu Jadranskog obalnog mora Bosne i Hercegovine, te pravo slobodnog pristupa otvorenom moru. Kako se predmetnim zakonom o moru utvrđuje i uređuje suverenitet Bosne i Hercegovine na moru koji se prostire na unutrašnje morske vode, teritorijalno more, vazdušni prostor iznad njega, na dno i podmorje tog mora, to svakako jeste ustavna materija u skladu s Ustavom i pravnim sistemom Bosne i Hercegovine - istakao je i dodao:

- Zbog toga potpuno je neutemeljeno negativno mišljenje Ustavnopravne komisije, te pozivam kolegice i kolege da odbijemo ovo negativno mišljenje kako bi Ustavnopravna komisija u skladu sa svojim nadležnostima nedvojebeno utvrdila da je Prijedlog Zakona o moru usklađen s Ustavom i pravnim sistemom Bosne i Hercegovine, te da se konačno pokrene zakonodavni postupak ovog prijedloga zakona o moru radi zaštite suverenih prava na moru i slobodnog pristupa otvorenom moru u skladu s Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora.