Erdogan je putem video-konferencije danas prisustvovao ceremoniji otvorenja 2. etape restauracije čuvenog manastira Sumela u Trabzonu, te restaurirane džamije Aje Sofije, također u Trabzonu. Podsjećajući kako manastir Sumela predstavlja jedan od značajnih simbola u promociji Turske, Erdogan je poručio kako je ovaj spomenik s historijom od oko 1.600 godina uspješno sačuvan do danas.

- Ovaj spomenik svoje zlatno doba živio je u 19. stoljeću. Nakon ruske okupacije je ispražnjen. Nažalost, neki dijelovi ovog prelijepog spomenika odneseni su u Grčku 1930-ih godina. No, mi smo sačuvali smo ovaj spomenik, kao i svaku vrijednost u našoj zemlji - rekao je Erdogan. 

- Naš cilj nikada nije bio srušiti, uništiti ili sravniti sa zemljom, naprotiv uvijek smo se trudili da gradimo, podižemo i oživljavamo - rekao je Erdogan te dodao: "Da smo bili narod koji je ciljao na simbole drugih vjera, manastir Sumela, koji je pet stoljeća u našim rukama, danas ne bi postojao."

Erdogan je podvukao kako je na područjima s kojih su se Osmanlije povukle tek prije jednog stoljeća doslovno izvršen kulturocid.

- Ogromna većina djela naslijeđenih od naših predaka ili su porušena, ili spaljena, ili osuđena na nestanak. Činjenica da je u gradu na Balkanu, koji smo prije 100 godina ostavili s ukupno 300 džamija, preživjela samo jedna džamija, najbolje pokazuje gdje je ko stajao. U kontekstu zaštite historijskih spomenika, niti jedna zapadna zemlja nema pravo prigovoriti ili kritikovati Tursku, niti treba osjećati nelagodu što smo ponovo otvorili džamiju Aju Sofiju, u onu svrhu u koju je pretvorena još 1453. godine - rekao je Erdogan.

Poručio je kako je posao urađen na restauraciji historijskog manastira najbolji pokazatelj odnosa Turske prema različitim civilizacijama.

- Ovo je konkretan primjer kako se Turska odnosi prema različitim civilizacijama na ovom području. Posao koji smo uradili na restauraciji ovog manastira danas predstavljamo posebno onima koji kritikuju našu zemlju - poručio je Erdogan.

Ceremoniji svečanog otvorenja restauriranog manastira Sumela, koji je od 2000. godine nalazi i na UNESCO-voj tentativnoj Listi svjetske baštine, prisustvovali su ministar kulture i turizma Mehmet Nuri Ersoy, guverner Trabzona Ismail Ustaoglu te druge zvanice i gosti.

Restauracija manastira Sumela

Projekat restauracije manastira Sumela trajao je posljednjih pet godina i u tom periodu ova turistička atrakcija je bila zatvorena za posjete. U okviru projekta, uklonjene su stijene koje su predstavljale opasnost po posjetioce, a u dijelove stijene koje su odredili stručnjaci postavljena je čelična žičana mreža, čime je ova lokacija dodatno osigurana. Također, obavljena je restaruacija unutrašnjeg dijela objekta, a uređene su i staze koje vode do samog manastira. 

U historijskom manastiru Sumela, 15. augusta 2015. godine je nakon 88 godina održano je pogosluženje uz prisustvo velikog broja pravoslavnih vjernika. Liturgiju održanu povodom "Uznesenja blažene Djevice Marije" predvodio je ekumenski carigradski patrijarh Bartholomeos.

Liturgija se održava svake godine 15. augusta, no u poteklih pet godina nije održavana zbog restauracije. Erdogan je danas najavio da će svi pravoslavci 15. augusta moći obaviti bogosluženje Djevice Marije, što je u periodu restauracije bilo onemogućeno.

Manastir Sumela 

Manastir Sumela je jedna na najposjećenijih destinacija na istoku crnomorske regije, a njegov nesvakidašnji izgled i položaj ga čine specifičnim u svako doba godine, pa i u hladnim i snježnim danima. Podnožje litica na kojima je "usađen" taj historijski kompleks nudi nevjerovatne prizore.

Upravo je geografska pozicija ovog manastira ono što mu daje značaj i definiše ga. Naime, smješten je na strmoj litici, u stijeni, na visini od 1.200 metara. Nalazi se gotovo iznad provalije. To ga čini izuzetno geografski, istorijski i kulturološki bitnim, ali i turistički atraktivnim. Kompleks manastira Sumela čine pećinska crkva, koja je centar čitave građevine, nekoliko kapela, kuhinje, studentske sobe i prostorije za turiste, biblioteka i sveti izvor vode.

Tu su i dugačke, uske stepenice kojima se mora proći. Freske postoje, ne samo u unutrašnjosti manastira nego je i spoljna strana zida u potpunosti oslikana. Manastir Sumela naziva se još i "ukletim" zbog magle koja ujutru izgled manastira čini tajanstvenim, lijepim, ali i prilično zastrašujućim.