- Na Kipru je moguće postići pravedno i trajno rješenje jedino prihvaćanjem ravnopravnog statusa kiparskih Turaka - poručio je Erdogan.

On je u poruci, također, naveo kako kiparski Grci moraju, bez ikakvog odgađanja, priznati političku jednakopravnost kiparskih Turaka, kao i njihovo pravo na jednak pristup prirodnim resursima tog otoka. Erdogan je dalje poručio da će Turska uvijek biti garant mira, stabilnosti i prosperiteta kiparskih Turaka koji vode odlučnu borbu za svoja prava na otoku.

- Cijenjena braćo, kiparski Turci, srdačno vas pozdravljam i čestitam Praznik mira i slobode koji obilježavamo povodom 46. godišnjice mirovne operacije kojom je 20. jula 1974. godine osujećen napad na prava, slobode i postojanje kiparskih Turaka kao suvlasnika otoka Kipra - poručio je Erdogan.

Ističući kako je strpljivost kiparskih Turaka u duže od pet decenija borbe za jednakost na Kipru jedinstven primjer na svijetu, Erdogan je kazao kako su se kiparski Turci odlučno suprotstavili svim vrstama napada i izborili se za svoja prava i slobode.

- Turska i kiparski Turci su uvijek zagovarali mir i dogovor i pokazali su izuzetno jaku volju za rješavanje kiparskog pitanja. Međutim, to ne znači da će taj narod žrtvovati svoja prava po svaku cijenu. Turska će, kao i dosad, činiti sve kako bi se zaštitila prava i slobode kiparskih Turaka - poručio je Erdogan.

Danas se nizom aktivnosti obilježava 46. godišnjica mirovne operacije Turske na Kipru, odnosno intervencije oružanih snaga te zemlje s ciljem zaštite turskih civila od napada i progona na otoku. Sporazumom iz Ciriha i Londona, koje su 1959. godine potpisali Turska, Velika Britanija i Grčka, osnovana je Republika Kipar u kojoj kiparski Turci i Grci imaju ista prava. Ipak, 1963. godine, zbog napada naoružanih grupa kiparskih Grka, kiparski Turci su odvojeni od ostatka zemlje.

Nasilje radikalnih kiparskih Grka nad tamošnjim Turcima počelo je još 1950. godine kada su Turci zatražili pravo na određenje svoje budućnosti i kiparsko pitanje predali Ujedinjenim nacijama (UN). Nasilje i masakri intenzivirani su 1955. godine kada je iz Grčke na Kipar stigao oficir Grivas i osnovao terorističku organizaciju EOKA. Kulminacija nasilja desila se 1974. godine kada je tadašnji lider EOKA-e Nikos Sampson s ciljem pripajanja otoka Grčkoj izveo udar na Kipru.

S ciljem odbrane suvereniteta i cjelovitosti Kipra, Turska je, u skladu s Ugovorom o jamstvu iz 1960. godine, od Velike Britanije zatražila zajedničku intervenciju. Nakon negativnog odgovora Britanije, Turska je 20. jula 1974. godine pokrenula mirovnu operaciju na Kipru.