Maslina je jedna od najstarijih kultura cijenjena još u doba drevnog Mediterana. Vjeruje se da potječe s Krete od kuda se proširila na Egipat, Grčku, Palestinu i druge zemlje. Masline se ne mogu jesti direktno s drveta.

Naime, zbog sastojka oleuropeina neprerađene masline sadrže prirodnu gorčinu koja se smanjuje posebnim metodama obrade (odgorčavanjem). Obradom se količina gorke tvari oleuropeina u maslinama dovoljno snizi da se ublaži gorčina, a da pri tome ostaju očuvana njegova zaštitna antioksidacijska svojstva.

Boja kao i okus masline nisu ovisne samo o stepenu zrelosti pri ubiranju nego i o brojnim procesima obrade kojima se one podvrgavaju uključujući fermentaciju i konzerviranje u ulju, slanoj vodi ili u soli. Spomenute će metode uzrokovati ne samo promjenu boje u crnu, ljubičastu, smeđu, crvenu ili žutu već će i utjecati na teksturu kožice čineći je glatkom i sjajnom.

Zbog svog nutritivnog sastava, masline pripadaju namirnicama zaslužnim za blagotvorni učinak mediteranske prehrane. Masline se ističu visokim udjelom jednostruko nezasićenih masnih kiselina (čak 75 posto), s povoljnim učinkom na zdravlje. One su i dobar izvor vitamina E, snažnog antioksidansa nužnog u svakodnevnoj borbi protiv štetnih slobodnih radikala. Osim toga, masline su i dobar izvor minerala željeza i bakra te prehrambenih vlakana.

Pikantan okus i jarka boja maslina zaslužni su za blagotvoran učinak maslina na zdravlje. Masline su bogate neprobavljivim prehrambenim vlaknima i stoga imaju povoljan učinak na redovnost probave. Molekule porijeklom iz maslina- triterpenoidi – razmatraju se kao potencijalno učinkovite tvari protiv karcinoma debelog crijeva.