To su ključne poruke Beogradu iz Brisela gdje će danas Evropska komisija predstaviti godišnji izvještaj o napretku zemalja zapadnog Balkana u provođenju reformi i eurointegracijama.

Srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučić izvještaj EK-a večeras će uručiti šef Delegacije EU-a u Beogradu Emanuele Giaufret, prenosi Hina.

U izvještaju, u koji su beogradski mediji imali uvid, navedeno je da se Srbija nije uskladila s restriktivnim mjerama EU-a protiv Rusije nakon njene invazije na Ukrajinu, započete 24. februara.

Od Beograda se očekuje da u skladu s pregovaračkim okvirom EU-Srbija prioritetno pokaže posvećenost i progresivno usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom, uključujući i sankcije Rusiji.

U izvještaju, koji će Odboru za vanjske poslove Evropskog parlamenta predstaviti povjerenik za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelyi, ocjenjuje se da još nije postignut dalji konkretan napredak u pregovorima o sveobuhvatnom i pravno obvezujućem sporazumu o normalizaciji Beograda i Prištine.

Komisija poziva Kosovo i Srbiju da se konstruktivno angažiraju i unaprijede pregovore i to bez daljnjeg odgađanja.

Postizanje takvog sporazuma Komisija vidi kao hitno i ključno kako bi Kosovo i Srbija mogli napredovati na svojim evropskim putevima.

U pogledu susjedskih odnosa i regionalne suradnje, u Izvještaj se navodi da je Srbija ostala posvećena unapređenju bilateralnih odnosa sa drugim zemljama kandidatima, potencijalnim kandidatima i susjednim državama članicama EU-a, te da aktivno učestvuje u regionalnoj saradnji.

Komisija konstatira da su odnosi s Hrvatskom bili zategnuti, uz povremene političke sukobe, dok odnose s Crnom Gorom ocjenjuje izazovnim, ukazujući da su obje strane nagovijestile veću spremnost za preustroj odnosa i rješavanje otvorenih pitanja.

Uočen je napredak u uspostavi učinkovitijeg pravosudnog sistema i važan korak ka jačanju neovisnosti i odgovornosti pravosuđa usvajanjem relevantnih amandmana na Ustav u februaru 2022. godine, uz promjene ustavnog zakona koje omogućuju njihovu primjenu.

U pogledu reforme javne uprave ostvaren je ograničen napredak, uz ocjenu Komisije da je na tom polju Srbija umjereno pripremljena.

Određeni napredak Komisija vidi i u pogledu borbe protiv organiziranog kriminala, uz povećan broj novih istraga i pravomoćnih presuda u usporedbi rezultata iz 2021. sa 2020. godinom, ali je izostalo povećanje broja optužnica i prvostepenih presuda.

Preporuka je da Srbija treba ojačati institucije za ljudska prava izdvajanjem neophodnih finansijskih i ljudskih resursa.

Komisija konstatira i da nije zabilježen napredak u slobodi izražavanja, ističući slučajeve prijetnji i nasilja nad novinarima, preporučujući da atmosferu za neometano ostvarivanje slobode izražavanja i dalje treba dodatno ojačati u praksi.

U izvještaju se ukazuje da je državno regulatorno tijelo za elektronske medije (REM) dodelijelilo sve četiri nacionalne frekvencije, na period od osam godina, istim televizijskim kanalima kao i u prethodnom periodu, tokom kojeg su svi dobijali opomene od REM-a zbog kršenja svojih zakonskih obveza.