open-navfaktor-logo
search
Pada potražnja
FAO indeks cijena hrane u maju najniži od decembra 2018. godine
Globalne cijene prehrambenih proizvoda u maju pale su četvrti mjesec zaredom zbog velikih isporuka dok potražnja slabi zbog ekonomskih kontrakcija koje je pokrenula pandemija Covid-19, saopćila je Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO).
05.06.2020. u 08:50
get url
text
Potrošačka korpa

FAO indeks cijena hrane, koji prati međunarodne cijene prehrambene robe koja se najviše trguje, u maju je prosječno iznosio 162,5 bodova, što je u odnosu na april manje za 1,9% i ujedno najnižu vrijednost od decembra 2018. godine.

FAO indeks cijena mliječnih proizvoda smanjio se za 7,3% iz aprila usljed pada kotacija maslaca i sira zbog sezonskih faktora ponude i manje uvozne potražnje, te je prosječno bio 19,6% ispod nivoa prije godinu dana.

FAO indeks cijena šećera smanjio je trend, povećavši 7,4% u odnosu na prethodni mjesec i poništavajući polovinu svog aprilskog pada zbog skoka međunarodnih cijena sirove nafte kao i žetvi manjoj od očekivane u Indiji i na Tajlandu, vodećim proizvođačima šećera.
FAO indeks cijena žitarica u maju se smanjio za 1% u odnosu na april. Cijene riže u svijetu blago su porasle, potaknute rastom kotacija Japonice i Basmati, dok su izvozne cijene pšenice pale usljed očekivanja velikih globalnih isporuka. Cijene grubog žita dodatno su pale, a američke cijene kukuruza sada su gotovo 16% ispod njihovog nivoa iz maja 2019. godine.

FAO indeks cijena biljnog ulja pao je 2,8%, na 10-mjesečni minimum. Iako su cijene uljane repice i suncokretovog ulja rasle, cijene palminog ulja pale su četvrti mjesec zaredom, odražavajući smanjenu globalnu potražnju za uvozom i viši nivo proizvodnje i zaliha od očekivane u glavnim zemljama izvoznicama.

FAO indeks cijena mesa opao je u maju za 0,8%, što je u prosjeku 3,6% ispod njegove vrijednosti iz maja 2019. godine. Kotacije goveđeg mesa povećane su, dok su cijene za meso peradi i svinje nastavile padati, što je odraz velike raspoloživosti izvoza u glavnim zemljama proizvođačima, uprkos povećanju potražnje za uvozom u istočnu Aziju nakon ublažavanja mjera socijalne distance usljed pandemije Covid-19.

Prema navodima FAO, globalna proizvodnja žitarica mogla bi dostići novi rekordni nivo od 2.780 miliona tona, ili 2,6% više u odnosu na 2019. i 2020. godinu.

Kukuruz čini 90% predviđenog porasta proizvodnje svih žitarica, s očekivanim rastom od 64,5 miliona tona, na ukupno 1.207 miliona tona, usljed očekivanim rekordnim ubiranjem u Sjevernoj Americi i Ukrajini te skoro rekordnim urodima u Južnoj Americi.
Očekuje se da će i svjetska potrošnja žitarica u predstojećoj godini dostići sveukupni maksimum, s porastom od 1,6%, na 2.732 miliona tona. Očekuje se i da će se upotreba riže u 2020/21. povećati za 1,6%, poduprta obilnim zalihama.

FAO očekuje da će svjetske zalihe žitarica do kraja nacionalnih marketinških sezona 2021. dostići novi rekord od 927 miliona tona, što je rast od 4,5%. To bi dovelo do ukupnog omjera zaliha i upotrebe žitarica na 32,9%, što je znatno više od najnižeg 21,2% registriranog u 2007/08. Očekuje se da će Kina imati 47% globalnih zaliha žitarica.

FAO očekuje da će se svjetska trgovina žitaricama u 2020/21. povećati za 2,2%, na 433 miliona tona, postavivši novi rekord, s očekivanim ekspanzijama za sve glavne žitarice.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.