FBiH u rukama Ustavnog suda: Odlučuje se o dokumentu koji je temelj entiteta

objavljeno: 20.03.2018. u 13:07

Mislim da će se u narednih deset dana, kazao je 14. marta predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, staviti na sto rješenja za izmjene Izbornog zakona BiH. U međuvremenu rješenja političkih partnera nisu stavljena na sto, ali je u tom vremenskom okviru na dnevni red sjednice Ustavnog suda BiH stavljena apelacija Čovićeve stranačke kolegice Borjane Krišto.

Na 109. Plenarnoj sjednici Ustavnog suda BiH, zakazanoj za 22. mart, naći će se zahtjev Borjane Krišto za ocjenu ustavnosti člana IV.A.2.8. stav 3. Ustava FBiH, koji se odnosi na strukturu Doma naroda Parlamenta FBiH. Ova odredba je, vjeruje Krišto, u suprotnosti sa Ustavom BiH, Evropskom konvencijom i Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima.

- Ako bi se nastavilo s praksom da se iz pojedinih kantona bira po jedan delegat, čak i uprkos tome što toga naroda tamo gotovo nema, došli bismo do toga da nemamo legitiman izbor konstitutivnih naroda, a vrijednost glasa birača ne bi vrijedila jednako, što je nedopustivo – rekla je Krišto.

S tim u vezi, Krišto očekuje da će se sudije Ustavnog suda BiH složiti sa njenom tezom te da će izbrisati odredbe Ustava FBiH koje predstavljaju prepreku nametanju strukture Doma naroda po volji HDZ-a BiH.

Borjana Krišto u društvu potpredsjednika Ustavnog suda BiH Mate Tadića

S druge strane, član Predsjedništva SDA Šefik Džaferović smatra da se Ustav FBiH mora posmatrati u cjelini te da nije moguće uzeti samo jednu odredbu i dovoditi je u kontekst sa drugim normama.

- Ustav FBiH predstavlja ustavni aranžman. Njega je kao takvog prihvatila i usvojila Ustavotvorna skupština FBiH i mora se posmatrati u cjelini. Kada se tako posmatra, onda sa sigurnošću možemo zaključiti da podnositeljica apelacije nije upravu i da ne postoji nikakva suprostavljenost bilo koje odredbe Ustava FBiH Ustavu BiH i Evropskoj konvenciji – kazao je Džaferović.

Uloga Doma naroda

Odredba prema kojoj se u Dom naroda iz kantonalnih skupština bira najmanje po jedan pripadnik konstitutivnih naroda, ukoliko je takav izabran u skupštinu, odražava, smatra Džaferović, cjelinu Ustava FBiH i u skladu je sa karakterom Doma naroda.

- Dom naroda nije samo dom za zaštitu vitalnih interesa konstitutivnih naroda, nego je to i zakonodavni dom u punom kapacitetu. On predstavlja i izvorište za izvršnu vlast u FBiH jer je poznato da proces kandidiranja za predsjednika i potpredsjednike FBiH, koji kasnije imaju značajnu ulogu kod izbora Vlade FBiH, je u Domu naroda. Tako je koncipiran da podrazumijeva učešće kantona u njegovom izboru, a trenutno ima ingerencije koje su dominantno ingerencije građanskih domova – izjavio je Džaferović.

Ukoliko bi se Ustavni sud BiH upustio u interveniranje u Ustav FBiH, to bi, dodaje Džaferović, moralo voditi do svođenja Doma naroda na dom za zaštitu vitalnih interesa sa isključivo takvim ingerencijama.

Apelacija Borjane Krišto nadovezuje se na onu koju je zbog dijela Izbornog zakona koji tretira popunjavanje Doma naroda uputio Božo Ljubić. Nju je Ustavni sud BiH djelimično prihvatio, ta je odredba izbrisana, a na parlamentarnim strankama je obaveza njene izmjene, što je, barem za sada, nepremostiva prepreka. Ukoliko Ustavni sud BiH prihvati novu apelaciju, rješenje za postojeću krizu bilo bi još dalje.

- Nastala bi jedna nova kriza u odnosima u BiH, tako da bi teško bilo konačno naći rješenje za ovu situaciju u kojoj se nalazimo – izjavio je za Faktor profesor Ustavnog prava Kasim Trnka.

Odluku Ustavnog suda BiH je, ističe, teško prejudicirati, ali nije nerealno očekivati da se zahtjev Borjane Krišto usvoji.

- Ustavni sud BiH ima nadležnost da ocjenjuje ustavnost entitetskih ustava sa Ustavom BiH, a s druge strane već je u predmetu Ljubić utvrdio da je potrebno odgovarajuće predstavljanje naroda u Domu naroda. Vjerujem da to neće tako jednostvano ići nego da će Ustavni sud dati jedan razuman period da Parlament FBiH uskladi sa Ustav sa mogućom odlukom Ustavnog suda FBiH – kazao je Trnka.

Nezavisno o odluci Ustavnog suda BiH, prioritet je, smatra profesorica Lada Sadiković, cjelovita reforma države i sistema te njegovo usklađivanje sa Evropskom konvencijom.

- Onda entitetske ustave treba usaglasiti sa takvim Ustavom, a svi podzakonski akti moraju biti usaglašeni sa entitetskim ustavima i na taj način bi dobili princip hijerarhije pravnih akata. Već deset godina rezolucije Vijeća Evrope i Evropskog parlamenta insistiraju na tome da BiH cjelovito uredi sistem. Zbog toga ja ne želim komentirati slučajeve koji su ispod državnog nivoa – pojasnila je Sadiković.

Odgovornost visokog predstavnika

Odgovornost jeste na domaćim političarima, ali i na predstavnicima međunarodne zajednice, koji, smatra naša sagovornica, imaju Dejtonskim sporazumom utemeljenu odgovornost za rješavanje ovih pitanja.

- Međunarodna zajednica, visoki predstavnik, Evropska unija, specijalni predstavnik Evropske unije pa sve međunarodne organizacije prisutne na teritoriji BiH imaju ovlasti, plus domaći političari. Ovdje se implementira mir, za njega garantiraju međunarodne trupe, a vrhovna vlast za civilni dio je visoki predstavnik i on je supsidijarni zakonodavac. On odlučuje o svim problemima o kojima se ne mogu dogovoriti domaće vlasti. Visoki predstavnik ima ovlasti da riješi taj problem, kao i sve druge probleme. Sve su to stvari koje su ključne, a na samom vrhu su presude Evropskog suda za ljudska prava – izjavila je Sadiković.

Da je hronologija prioriteta u izmjenama zakonskih i ustavnih rješenja koju su nametnule domaće političke snage pogrešna, pokazuje i zaključak Vijeća za vanjske poslove Evropske unije iz oktobra prošle godine.

- Vijeće naglašava da nikakvi zakonodavni ili politički koraci ne trebaju biti poduzeti ukoliko bi učinili da implementacija presude Sejdić-Finci i sličnih bude još teža – navodi se u zaključku poslanom u trenutku dok se u parlamentarnoj proceduri nalazio prijedlog HDZ-a BiH.

Iako su presude Evropskog suda za ljudska prava prioritet i prema Ustavu BiH, te iako je provedba istih obaveza na evropskom putu zemlje, dio domaćih političkih struktura, ali i međunarodne zajednice, insistira na izmjenama izbornog zakonodavstva koje ne podrazumijevaju provođenje zaključaka iz Strazbura.

Odredbe Ustava FBiH koje Krišto svojom apelacijom nastoji osporiti su, podsjećanja radi, iste one odredbe za koje je HDZBiH glasao na Ustavotvornoj skupštini 30. marta 1994. godine, a koje su utemeljene na Vašingtonskom sporazumu kojim je osnovan današnji entitet FBiH.