- Dok sa strepnjom gledamo napore spasioca u Petrinji i okolini pokušat ću objasniti ponešto o zemljotresima koji su se dogodili na tom području - navodi Stipčević objašnjavajući kako se jučerašnji zemljotres dogodio na rasjedu koji se otprilike pruža u smjeru sjeverozapad-jugoistok i prolazi Pokupljem u blizini Petrinje i Gline.

Ovaj rasjed je granični rasjed između dva vrlo različita tektonska bloka, Dinarida i Panonskog bazena. Stoga se može reći da se preko ovog rasjeda kompenziraju različita naprezanja i pomaci u tim blokovima.

- Glavni uzrok današnjih i jučerašnjih zemljotresa nalazi se daleko od same lokacije zemljotresa, tačnije na području Jadrana. Područje Jadrana je naime mala tektonska ploča koja je nekad bila dio velike Afričke ploče od koje se odvojila prije više miliona godina. Ova "naša" mala ploča naziva se Adrija i njezino kretanje te međudjelovanje s Europom uzrok je zemljotresa u Hrvatskoj, Italiji, Bosni i Hercegovinim, Sloveniji i svim okolnim područjima – ukazuje naučnik u objavi na Facebooku.

Objašnjava kako je utjecaj ove interakcije najvidljiviji u područjima uz obalu Jadrana gdje planinski lanci jasno naznačuju granice Adrije u odnosu na druge tektonske ploče.

-Također, najjači zemljotresi događaju se upravo na područjima u blizini dodira različitih ploča, ali taj utjecaj nije ograničen samo na te uske zone već se djelomično prenosi i na širu regiju. Ako pobliže pogledamo rasjedni sastav na kojem se jučerašnji zemljotres dogodio, vidi se da je pomak rasjednih krila kod ovog zemljotresa bio lateralni tj. pomak je bio horizontalan i dogodio se na plohi okomitoj na površinu.

Ovakav mehanizam zemljotresa vrlo je neobičan za područje Hrvatske gdje većina zemljotresa zbog pritiska Adrije ima kompresijski režim u kojem se jedno krilo rasjeda podiže po drugom – detaljno raščlanjuje Stipčević komentirajući kako prve procjene govore da se zemljotres dogodio na rasjedu koji se pruža sjeverozapad-jugoistok te da je dužina puknuća rasjeda oko 25 km.

Ovakav zemljotresni mehanizam te pružanje rasjeda upućuju da je došlo do pomaka sjevernog dijela rasjeda prema istoku. Posljednji jaki zemljotres na ovom području dogodio se 1909. godine kad je Pokuplje zatresao razoran zemljotres magnitude 5.8.

- Nakon tog događaja, kad se oslobodila elastička energija zaključana u stijenskoj masi oko rasjeda, započeo je novi ciklus naprezanja rasjednih ploha uslijed djelovanja tektonskih sila. Od tada pa do današnjih zemljotresa tektonske sile naprezale su stijene na tom području dok nije došlo do granice pucanja i sloma koji je uzrokovao katastrofalnu trešnju na području Gline i Petrinje – analizira dr. Stipčević.

Važno se, veli on, osvrnuti i na neuobičajen slijed događaja kod ove zemljotresne serije. Iako smo se nadali da je prekjučerašnja trešnja bila glavni zemljotres, ispostavilo se da je to nažalost bio samo prethodni zemljotres te se jači zemljotres dogodio jučer.

- Naravno, nije isključeno da će se možda dogoditi i još jači udar sljedećih dana iako je to vrlo malo vjerovatno. Ono što je zasad sigurno jest da će biti još zaista mnogo naknadnih zemljotresa od kojih će neki biti poprilično jaki te će možda uzrokovati dodatna oštećenja.

Današnji zemljotres i njegove katastrofalne posljedice ipak će nečemu koristiti. Iz ovih dosadašnjih i onih zemljotresa koji će se dogoditi u sljedećim danima i tjednima naučit ćemo mnogo i to će omogućiti sprječavanje razornih posljedica budućih zemljotresa u Hrvatskoj – zaključuje docent s Geofizičkog odsjeka PMF-a.