Izvještaj o globalnom proračunu ugljika, objavljeno u utorak povodom samita o klimi COP28, navodi da ukupne emisije CO2, koje su prošle godine dosegle rekordne visine, u 2023. stagniraju zbog blagog smanjenja iskorištavanja zemlje, poput krčenja šuma.

Očekuje se da će države emitirati ukupno 38,6 milijardi metričkih tona CO2 iz fosilnih goriva u 2023, odnosno da će emisije porasti za 1,1 posto u odnosu na prethodnu godinu, zaključeno je u izvještaju naučnika iz više od 90 institucija, među kojima i Univerziteta u Exeteru.

Kad se ubroje i emisije nastale iskorištavanjem zemlje, globalnih emisija CO2 ove bi godine trebala biti ukupno 40,9 milijardi tona, piše The Guardian.

Emisije nastale od uglja, nafte i plina porasle su najviše zbog Indije i Kine. Rast u Kini uzrokovan je ponovnim pokretanjem privrede te zemlje nakon zatvaranja za vrijeme pandemije koronavirusa, a u Indiji rast je uzrokovan pojačanom potražnjom energije, za koju obnovljivi izvori nisu dovoljni, što se nadoknađuje fosilnim gorivima.

Ovogodišnje kretanje emisija udaljava svijet od težnje da spriječi globalni porast u temperaturi od jedan i po stepen Celzijusa u odnosu na predindustrijsko doba.

- Čini se da je neminovno da ćemo prijeći granicu od jedan i po stepen koji smo zadali u Pariškom sporazumu - kazao je profesor s Exetera i voditelj istraživanja Pierre Friedlingstein.

Države su se Pariškim sporazumom 2015. odredile da neće dozvoliti da globalno zatopljenje prijeđe dva stepena Celzijusa, te da će nastojati da ne prijeđe ni jedan i po.

Naučnici su istaknuli da će porast temperature veći od jedan i po stepen potaknuti ekstremnije, nepovratne posljedice, kao što su smrtonosne vrućine, katastrofalne poplave i odumiranje koraljnih grebena.

- Čelnici koji se sastaju na COP28 morat će se dogovoriti hitre rezove emisija fosilnih goriva kako ne bi prešli granicu od dva stepena - poručio je Friedlingstein.

Međuvladin panel o klimatskim promjenama UN-a (IPCC) kazao je da emisije moraju pasti za 43 posto do 2030. kako zatopljenje ne bi prešlo granicu od jedan i po stepen.

No emisije su posljednjih godina porasle. Pandemija koronavirusa uzrokovala je kratku pauzu u rastućem trendu, no emisija je sada 1,4 posto više nego prije izbijanja pandemije.

Naučnici iz Centra za istraživanje energije i čistoću zraka u Helsinkiju (CREA) prošli mjesec su kazali da bi staklenički plinovi iz Kine mogli početi "strukturalno opadati" već iduće godine zbog ugradnje rekordnog broja postrojenja za proizvodnju obnovljive energije.

Kina proizvodi 31 posto globalnih emisija CO2 iz fosilnih goriva.

Ukupno 26 zemalja, koje predstavljaju 28 posto svjetskih emisija, ima silazan trend. Većina je njih u Evropi, kazali su naučnici.