Iznos neiskorištenih kreditnih sredstava odnosi se na sve nivoe vlasti u BiH, a koji su namijenjeni za razne projekte, rekonstrukcije bolnica, izgradnju puteva, željeznica i drugih infrastrukturnih objekata...

Ovo su podaci samo za prošlu godinu, a minulih godina BiH se naplaćala milione maraka iz istog razloga, a sve to zajedno sa kreditima otplaćuju građani, ističe Igor Gavran, ekonomski stručnjak.  

- To, nažalost, nije izolovan slučaj, već se godinama plaćaju višemilionski penali za neiskorištena kreditna sredstva. Štete su višestruke. Direktna šteta je svakako gubitak tog iznosa novca koji se mogao upotrijebiti za nešto korisno jer se mnogo toga moglo izgraditi ili pomoći sa 6,3 miliona maraka i praktično bilo kakva upotreba u BiH bi bila bolja od nestanka novca. Posredna šteta su gubici dugoročnih koristi koje bi produktivna upotreba novca imala npr. da je novac uložen u zdravstvo, obrazovanje ili privredu. Sve ono što bi tamo bilo ostvareno dugoročno je izgubljeno. Treća kategorija gubitaka je narušavanje kreditne sposobnosti BiH prekomjernim zaduživanjem jer očito je da smo u ovakvu situaciju došli neumjerenim i neplanskim zaduživanjem prije nego smo bili spremni novac utrošiti, a time smo povećali zaduženost i umanjili našu sposobnost za povoljno zaduživanje u budućnosti – pojašnjava Gavran.

Naš sagovornik smatra da se plaćanjem penala za nepovučena kreditna sredstva narušava i ugled BiH i stvara se slika nesposobnosti domaćih vlasti u svijetu.

- Ipak, pošto se penali plaćaju skoro svake godine, bespredmetno je gajiti iluzije da BiH i njene vlasti imaju bilo kakav ugled pa tako nisu imale šta ni izgubiti. Ono što definitivno ovakva situacija potvrđuje je odsustvo bilo kakve odgovornosti vlasti jer niko ne odgovara što je neopravdano zadužio državu. Makar smjenom, ostavkom ili otkazom, ako ne kaznama i sankcijama nadoknade štete – kaže Garan.