Spor između Zagreba i Beograda krenuo je 4. marta kad su vijećnici gradske skupštine Subotice usvojili odluku o promjeni statuta grada i pokrenuli proceduru uvođenja takozvanog bunjevačkog jezika kao službenog u tom gradu, čemu su se usprotivili Demokratski savez Hrvata Vojvodine (DSHV), Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Hrvatska zajednica u Srbiji drži da je bunjevačka ikavica dijalekt Hrvata na sjeveru Bačke, a ne standardizirani jezik, pa da se ne može isključiti iz korpusa hrvatskih regionalnih govora, podsjeća Hina. Hrvati u Vojvodini potom su od srbijanskih vlasti zatražili da se istom logikom kojom se poslužilo subotičko gradsko vijeće, onoj o postotku zastupljenog stanovništva, hrvatski jezik uvede u službenu upotrebu u Somboru, Baču i cijelom teritoriju Vojvodine.

Zajednica je potom počela dobivati direktne prijetnje, nakon čega je Hrvatska poslala protestnu notu.

- Mi smo čekali nekoliko dana srbijanske vlasti, one se nisu javile ni osudile te prijetnje koje su bile lične naravi, direktno upućivane na portalima i u elektronskoj pošti hrvatske zajednice - rekao je Grlić Radman u emisiji "A sada Vlada" Hrvatskog radija.

- Hrvatska zajednica nije dobila podršku srbijanskih vlasti, pa je zatražila podršku Hrvatske - dodao je hrvatski ministar.

Srbijanski šef diplomacije Nikola Selaković hrvatsku je notu proglasio "jednom od najglupljih i najbesmislenijih koje je dosad primio", jer se Hrvatska žali na izljeve ružnih osjećaja na društvenim mrežama dok hrvatski mediji iznose "najmonstruoznije i najbrutalnije uvrede" protiv srbijanskog političkog vrha, prije svega predsjednika Aleksandra Vučića.

Grlić Radman je u srijedu istaknuo kako nije riječ o komentarima na društvenim mrežama nego o direktnim prijetnjama, a da je Selakovićeva reakcija "dosad nezabilježena u diplomatskoj praksi".

- Činjenica da su subotičke vlasti kasnije privele jednog ili dva građanina govori o tome da je naša nota imala smisla, a pohvalili su je i Hrvati u Vojvodini - rekao je hrvatski ministar, pa naglasio da Selakovićeva izjava "ne pridonosi unapređenju odnosa" te da taj narativ "ne samo da nije evropski, nego ni dobrosusjedski".

- Ako Srbija želi ući u Evropsku uniju sigurno ne može nastaviti s takvim narativom - rekao je hrvatski šef diplomatije i poručio da se za izgradnju dobrosusjedskih odnosa moraju rješavati otvorena pitanja poput onog o nestalima iz Domovinskog rata ili statusa hrvatske manjine u Srbiji koja nema prava recipročna srpskoj manjini u Hrvatskoj, prenosi Hina.