Svjedok genocida Hasan Nuhanović u intervjuu "Jedan" govori kako je genocid 1995. godine počinjen, ne samo u Srebrenici, već i u drugim općinama istočne Bosne, odakle su žrtve stigle u zaštićenu zonu UN-a Srebrenica i na čijim područjima je najveći dio masovnih zločina i počinjen.

-Počinioci genocida jula 1995. godine i u ostalom periodu tokom rata se nisu rukovodili time gdje se nalaze granice neke općine, da li je to bila srebrenička općina ili je to bila neka druga općina u Bosni i Hercegovini. Prema tome to je jedna smiješna konstatacija iako smatram da je neko, vjerovatno sa srpske strane, lansirao tu vrstu teze misleći da ako u budućnosti srpska strana bude ikada prisiljena da jednoga dana kaže: "Da, to je bio genocid", onda bi joj definitivno najviše odgovaralo da to bude genocid koji se dogodio na teritoriji samo "jedne općine". To je ta vrsta teze - govori Hasan Nuhanović za BHRT. 

Nuhanović navodi kako se najveći broj masovnih egzekucija nije uopće dogodio na teritoriji općine Srebrenica. One su se dogodile na teritoriji općina: Bratunac, Vlasenica, Zvornik, pa sve do granice sa općinom Bijeljina, a to je sjeverni dio općine Zvornik.

-A imamo i na općini Trnovo, gdje je onaj snimak "Škorpiona" snimljen, strijeljanje onih mladića. To se nalazi nekih 200 kilometara od same Srebrenice. Postoje i brojne druge lokacije gdje su izvršena pojedinačna ili grupna ubistva. Prema svemu tome što sam rekao, genocid je u većem dijelu, u smislu ovih masovnih egzekucija, proveden izvan općine Srebrenica - govori Hasan Nuhanović, svjedok genocida.

Na početku nedoumica je bila: Da li je vrijeme da se govori?

Hasan Nuhanović kaže kako je odmah nakon počinjenog genocida, već krajem jula 1995. godine, počeo govoriti šta se to dogodilo u Srebrenici i oko nje. Shvatio je da se o tome malo zna, te da mediji i međunarodne organizacije ne prenose istinu o stravičnim dešavanjima. Ali imao je dilemu, odmah na početku, da li da govori i kako će se to odraziti na članove njegove porodice, koji su možda u zatočeništvu.

-Moja najveća dilema, zbog koje nisam mogao spavati barem nekoliko noći u Tuzli, bio je moj prvi kontakt sa jednom američkom dopisnicom, čini mi se "Boston Globe" su se zvale novine, koje su u Americi bitne. Ona me je pitala da li bih joj dao intervju u hotelu Tuzla na okolnosti događaja u Potočarima i ja sam imao ogromnu dilemu šta da radim. Mislio sam sljedeće: Ako dam intervju toj Amerikanki, može se dogoditi da srpska strana, koja će taj intervju da vidi, da će ubiti nekog od članova moje porodice koji je, eventualno, u tom momentu živ. S druge strane, razmišljao sam da ako ja ne dam intervju, onda se neće znati šta se dogodilo, pa bi čak možda taj moj intervju mogao da sačuva nekoga od onih koji se nalaze negdje zatvoreni. Odlučio sam da govorim o tome šta se dogodilo očekujući, prije svega od međunarodne zajednice, neku vrstu brze reakcije da se pronađu mjesta zatočenja koja, zapravo, u tom momentu gotovo da nisu ni postojala. Jedan vrlo mali broj ljudi, u odnosu na broj koji je strijeljan i na najsvirepiji način ubijen, zapravo je ostao živ - rekao je za BHRT Hasan Nuhanović.

Memorijalni centar u Kladnju?

Svjedok genocida Hasan Nuhanović kaže kako je bilo teško doći do situacije da se godišnjica genocida u Srebrenici obilježava na dostojanstven način u Potočarima. Prva ideja bila je da Memorijalni centar bude izgrađen na lokaciji kod Kladnja, na desnoj strani puta Kladanj - Tuzla, koja je bila prilično blizu deponiji smeća.

-Apsolutno smo se usprotivili tome i trajat će mjesecima, možda i duže, da uspijemo kao jedna grupa aktivista i entuzijasta, da tu ideju da to bude kod Kladnja razbijemo i da ideju da to bude u Potočarima provedemo u djelo, iako će to trajati godinama - sjeća se Nuhanović početaka obilježavanja godišnjice stradanja Bošnjaka Podrinja.

Ključne riječi su istina i pravda

Aktivisti i entuzijasti koji su radili na saznavanju istine o Srebrenici, prvih godina su je nazvali kampanjom za istinu i pravdu i, kako kaže Nuhanović, to se nije promijenilo ni do danas.

-Dugo je godina trebalo da se to što se dogodilo prihvati kao događaj koji je obilježio našu nedavnu historiju. Kad kažem našu, to znači građana Bosne i Hercegovine, ne samo Bošnjaka. Pa ako hoćete i regiona. To je stvar koju ja sada ne bih znao objasniti, problem u smislu da jednoj državi, jednom narodu, jednoj naciji treba određeno vrijeme da bude spremna da se suoči sa svojom nedavnom prošlošću na odgovarajući način. To je proces koji traje, mislim i do dan-danas - zaključuje Hasan Nuhanović.

Nuhanović za intervju "Jedan" govori i o drugim temama, između ostalog i o situaciji kada je pozvan u Tužilaštvo BiH kako bi razgovarao o okolnostima ubistva njegove majke, kulturi sjećanja i drugom. Intervju "Jedan" na programu je večeras u 21 sat.