Ponedjeljak, 17.05.2021.
h

Hrvatska u jeku rata 1994. "pripojila" morski pojas BiH

Evropska unija je Hrvatskoj dala 357 miliona eura namijenjenih za izgradnju Pelješkog mosta, pristupnih cesta i zaobilaznice. 

Bh. strana još uvijek se nije očitovala da li će prihvatiti detalje projekta kojim bi se zagradio izlaz BiH na more, iako svih ovih godina Hrvatska je uporno i sistematski lobirala za izgradnju mosta. Njihov pristup ovoj problematici te upornost se između ostalog može objasniti i time da je bh. obala i morski izlaz ustvari teritorij Hrvatske, barem sudeći po zakonima susjedne nam zemlje.

BiH je u Jugoslaviji imala prava mora kao i ostale države, a što je nastavila u kontinuitetu nakon osamostaljenja i prijema u članstvo Konvencije UN-a o pravu mora u januaru 1993. godine. Kontinuitet svih prava BiH u Jadranskom moru je prekinut jednostranim usvajanjem na štetu BiH Pomorskog zakonika Republike Hrvatske u februaru 1994. godine, i to u vrijeme postojanja nelegalne Hrvatske Republike Herceg-Bosne.

Ovim zakonom je utvrđeno da se “suverenitet Republike Hrvatske na moru prostire na unutrašnje morske vode i teritorijalno more Republike Hrvatske, na zračni prostor iznad njih te na dno i podzemlje tih morskih prostora“.

U odredbama Zakonika (članak 7. i članak 19.) kojima se utvrđuje prostorni obuhvat unutrašnjih morskih voda i teritorijalnog mora Hrvatske, uključen je, odnosno pripojen dio Jadranskog mora i obala kopna koji pripadaju BiH, i to na sljedeći način:

Članak 7.

“Unutrašnje morske vode Republike Hrvatske obuhvaćaju:

1) luke i zaljeve na obali kopna i otoka,

2) dijelove mora između crte niske vode na obali kopna i ravne polazne crte za mjerenje širine teritorijalnog mora iz članka 19. stavka 2. točke 2) i 3) ovoga Zakona.”

Članak 19.

“Teritorijalno more Republike Hrvatske je morski pojas širok 12 morskih milja, računajući od polazne crte u smjeru gospodarskoga pojasa.

Polaznu crtu čine:

1) crte srednje niske vode uzduž obala kopna i otoka,

2) ravne crte koje zatvaraju ulaze u luke ili zaljeve,

3) ravne crte koje spajaju ove točke na obali kopna i na obali otoka:…”

Ovim zakonom je Hrvatska svoj suverenitet proširila i na dio Jadranskog mora i obalu kopna koji pripadaju BiH ugrožavajući na taj način suverenitet i teritorijalni integritet BiH. Iako je u proteklom periodu bilo više izmjena i dopuna ovog zakona, sadržaj članova se nije mijenjao i u konačnom tekstu su sadržani u članku 7 i članku 18 i 19.

Polazne ravne crte ovako utvrđene su u suprotnosti sa međunarodnim pravom i Konvencijom UN-a o pravu mora. Za ovakve situacije, odnosa prostorne pozicije mora dvije države, prema mišljenju stručnjaka, Hrvatska je prema Konvenciji, umjesto ravne polazne crte, trebala utvrditi bočne polazne crte, uvažavajući teritorijalni integritet BiH i njen suverenitet, te stečena prava prema Konvenciji UN o pravu mora, uključujući i slobodan pristup otvorenom moru.

Radi boljeg razumijevanja, prema Konvenciji UN o pravu mora klasifikacija i pozicija unutrašnjih voda, teritorijalnog mora i morskih pojasa su prikazani sljedećom ilustracijom:

 

Posmatrajući samo unutrašnje vode jasno je u kakvu je poziciju dovedena BiH i jasno je kako je Hrvatska ovim Zakonom pripojila teritorij BiH.

Političke aktivnosti domaćih i međunarodnih zvaničnika, u borbi za suverenitet i teritorijalni integritet BiH, su neophodne, prioritetne i hitne.

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter.
Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected].
Najnovije Najčitanije Na vrh