Na otvaranju konferencije reisu-l-ulema ef. Husein Kavazović naglasio je da silovanje u osnovi nosi genocidnu namjeru počinitelja, kao i istrebljenje, javlja Anadolu Agency (AA).

- Žrtve genocida u Srebrenici posebno boli to što i nakon četvrt stoljeća, nakon pravosnažnih presuda dva međunarodna suda, stotina otkrivenih masovnih grobnica i hiljada svjedočanstava preživjelih, imamo ne samo pojedince, nego i zvaničnike, koji kako u Bosni, tako i u susjednoj Srbiji, a nažalost u posljednje vrijeme i u svijetu, čak i institucionalno odlikuju osobe koje negiraju genocid. Takvi te ljude svjesno ubijaju po drugi put - kazao je Kavazović i dodao:

"Silovanje spada u najteže zločine protiv čovječnosti, koje u osnovi nosi genocidnu namjeru počinitelja, kao i istrebljenje. Zbog toga žrtvama silovanja dugujemo da se ne jednom u godini, nego svakoga dana upitamo jesmo li radili dovoljno i možemo li kao ljudi, ali i kao država, oličena u tužilaštvu i sudu na svim razinama, ali i zajednica poraditi više da im se pomogne i da se istina o njihovoj patnji čuje. Žrtve ne traže ništa do priznanje njihove patnje i stradanja, oni traže istinu i pravdu, a bez istine i pravde svijet ne opstaje."

Kavazović je istakao da se Bošnjaci genocida u Srebrenici sjećaju ne zato da bi zaštitili pripadnike svoga naroda, nego zato što žele zaštiti ljudskost na ovom svijetu, ispričati istinu o zlu i dati smiraj žrtvama.

- Vjera nas uči da Bog nije u sili već u pravdi, svijetom treba da zavlada pravedni Božiji zakon, a ne nasilni ljudski zakon jačega, zakon ljubavi, a ne zakon nasilja. Zbog toga pravda, kao Božije načelo, mora biti zadovoljena. Zato smo sigurni da će istina nadvladati i da ćemo svi u sebi naći snage da se suočimo sa prošlošću i nastavimo raditi na izgradnji povjerenja i mira. Vjerske zajednice imaju značajnu ulogu na tom putu i mi u Islamskoj zajednici u BiH smo predani međureligijskom dijalogu i izgradnji pravednijeg društva u kojem neće biti mjesta za veličanje zločina, zločinaca i njihovih političkih projekata. U takav svijet vjerujemo i za njega se zalažemo. Ohrabreni smo kada vidimo da nismo sami i da imamo prijatelje u svijetu koji dijele naše vrijednosti, našu bol, ali i nadu - naglasio je Kavazović.

Razim Čolić, direktor Uprave za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta IZBiH, rekao je da su od prošle godine počeli intenzivnije počeli sarađivati za udruženjima žrtava silovanja te da su zaključili da se tim ljudima ne daje dovoljno pažnje.

- Odlučili smo da pomognemo koliko mi možemo u njihovome radu ili u životu. Nama je naravno poznato i bolno da imamo jako puno žena i muškaraca, koji su prošli kroz ove neviđene zločine silovanja - kaže Čolić i nastavlja:

"Naša konferencija je pokušaj da poručimo ovim ljudima, žrtvama ovoga strašnoga zločina da ćemo se staviti na raspolaganje da im pomognemo onoliko koliko mi u IZ možemo."

Dodao je da je konferencija i pokušaj da se IZBiH na određeni način usprotivi svima onima koji negiraju genocid i ratne zločine počinjene nad Bošnjacima. Medina Mehmedović-Mulalić, stručna saradnica u Upravi za vanjske poslove i dijasporu u Udjelu za odnose sa nevladinim sektorom, rekla je da je cilj konferencije da skrene pažnju na značaj pitanja silovanja na 25. godišnjicu genocida u Srebrenici.

- Masovni logori za žene, ropstva u kojima su naše žene bile, oblik i karakteristike i razmjere silovanja u BiH dokaz su da je on bio dio genocidne namjere. Zbog toga mi želimo da ovo ne odvajamo od genocida. Desio se presedan na Međunarodnom krivičnom sudu u Hagu da silovanje prvi put u historiji ratovanja nije smatrano samo popratnim događanjem, kao što je to prije bilo, nego je ono prvi put okarakterisano kao ratni zločin, kao zločin protiv čovječnosti i da je bilo dio genocidne namjere - istakla je Mehmedović-Mulalić.

Pojasnila je da s druge strane žele ponoviti ono što je Islamska zajednica u prvim godinama rata učinila, bez da je imala ranije iskustva, kada je pomogla ženama i uputila apele međunarodnoj zajednici da nešto učine.

- To je sve opet zahvaljujući tome što su naše žene nakon svega što su preživjele smogle snage da progovore i da kažu ono što im se desilo. Da su one šutjele, da nisu progovorile, da su svoju traumu i bol zadržale u sebi danas bismo bili još bolnije i još traumatiziranije društvo - kazala je Mehmedović-Mulalić.

U sklopu konferencije u Gazi Husrev-begovoj biblioteci postavljena je i izložba pod nazivom "Genocid u Srebrenici: Jedanaest lekcija za budućnost", autora Hikmeta Karčića, koji je istraživač u Institutu za islamsku tradiciju Bošnjaka u Sarajevu. Tokom konferencije održane su tri sesije: "Život nakon četvrt stoljeća od genocida", "Silovanje kao sredstvo genocida" i "Odgovor države i društva na zločine silovanja".