INTERVJU – Adem Zolj: Građani će vidjeti da se puno više radi, ali ne zbog izbora

objavljeno: 23.07.2018. u 12:54

Za premijera Kantona Sarajevo Adem Zolj imenovan je početkom aprila ove godine, nakon što je sa te dužnosti smijenjen Elmedin Konaković. Iako je, kako i sam kaže, politička kriza u Vladi Kantona Sarajevo usporila realizaciju započetih projekata, premijer Zolj ističe da se svakodnevno radi na poboljšanju uvjeta za život građana Sarajeva.

Sa Ademom Zoljem razgovarali smo o aktuelnim problemima u Sarajevskom kantonu – radu javnih preduzeća GRAS i "Vodovod i kanalizacija", saobraćajnim gužvama, reformi zdravstvenog sistema, smještaju migranata...

Gospodine Zolj, da krenemo redom od glavnih problema koji otežavaju svakodnevnicu građanima Sarajeva: prije svega, šta se dešava u GRAS-u i kako ocjenjujete situaciju u tom javnom preduzeću?

- U GRAS-u su urađeni mali pomaci, ali gradski prijevoz nije onakav kakav zaslužuju građani Kantona Sarajevo. U tom preduzeću problemi su nagomilani, dugo to traje. Do sada niko nije uspio riješiti problem javnog gradskog prijevoza, kao ni stanje u ovom javnom preduzeću, iako su imali daleko više nego mi. Potrebno je uspostaviti redovniji linijski prijevoz, smanjiti gubitke u poslovanju, ali od uprave očekujemo prijedloge rješenja za probleme u GRAS-u. Ako njihovi prijedlozi budu realni i konkretni, Vlada će svoj dio posla sigurno uraditi.

Gotovo svaki dan imamo situacije da se tramvaji kvare, mnoga vozila su stara i zapuštena, velike su gužve u javnom prijevozu... S druge strane, Vlada KS ulaže osam miliona KM za projekat zatvaranja tramvajskih stajališta. Da li je to baš prioritet u ovom trenutku i kako riješiti nagomilane probleme u GRAS-u, je li problem u lošoj upravi ili nečemu drugom?

- Problem je u dosadašnjem načinu upravljanja preduzećem, ali i u odnosu svih nas prema javnom dobru. Da bi se GRAS podigao na zdrave noge moraju se uraditi krupni potezi i čitav niz mjera za poboljšanje poslovanja. Što se tiče stajališta, za sada su u prioritetu radovi usmjereni na izgradnju nadstrešnica i zaštitnih ograda, za šta se svakako neće utrošiti sva planirana sredstva. Kad se uradi adekvatan tarifni sistem, radit će se na načinu kontrole i naplate.

Saobraćajne gužve generalno vladaju na sarajevskim ulicama, nema dovoljno parking mjesta, često se čuju komentari da u gradu "ima više auta, nego ljudi"... Postoje li planovi da se poboljša saobraćajna infrastruktura u Kantonu?

- Od završetka agresije naovamo urađeno je nekoliko vrlo značajnih infrastrukturnih projekata iz oblasti saobraćaja. Stanje je danas daleko bolje nego ranije. Međutim, kako je u Sarajevu svakim danom sve više vozila, razvoj saobraćajne infrastrukture se mora nastaviti. Trenutno se radi na Južnoj longitudinali, IX transverzali, a ubrzo će krenuti sa radovima na Prvoj i Petoj transverzali, te stoga vjerujemo da će se saobraćaj u velikoj mjeri rasteretiti.

Kad je riječ o saobraćaju u mirovanju, za sada je predviđena izgradnja garaža u Novom Sarajevu sa 230 parking mjesta (Ulica Kolodvorska) i u općini Centar na Trgu Merhemića (360 parking mjesta). Početna investiciona vrijednost ulaganja u izgradnju  podzemne garaže u Kolodvorskoj ulici iznosi oko 3.000.000 KM, od čega Općina Novo Sarajevo ulaže zemljište u tržišnoj vrijednosti od 1.500.000 KM, dok će Kanton Sarajevo, putem Ministarstva saobraćaja, investirati oko 2.000.000 KM. To su ozbiljni projekti jer Sarajevo ne smije dobijati polovična rješenja. 

Vodosnabdijevanje je također jedan od dugogodišnjih problema u Sarajevu i ujedno glavni razlog zbog kojeg je Vaš prethodnik Elmedin Konaković bio "na meti" kritika građana. Kako ocjenjujete trenutno stanje u toj oblasti? U kojoj fazi je realizacija EBRD kredita od 25 miliona eura za rekonstrukciju vodovodne i kanalizacione mreže i kada se može očekivati početak tih radova?

- Kao što građani Sarajeva mogu vidjeti i osjetiti, za sada nema redukcija, a nadamo se da će tako i ostati. Kanton Sarajevo je do sada uložio značajna sredstva za tu namjenu, a očekujemo i skoro implementiranje dijela kredita EBRD-a. Do kraja mjeseca bi trebao biti potpisan podugovor između Ministarstva finansija Kantona Sarajevo i Kantonalnog javnog komunalnog preduzeća "Vodovoda i kanalizacije", a tenderska procedura već je u toku. Tu samo treba manje pričati, a više raditi i vodosnabdijevanje Sarajeva bit će kvalitetno riješeno.

Šta se dešava sa preduzećem ZOI, koje odnedavno opet ima novog direktora? Sindikat ove firme tvrdi da preduzeće propada i da se novac troši netransparentno i nenamjenski, umjesto da se ulaže u objekte kojima upravlja ZOI...

- Što se tiče ZOI-ja, ljetna sezona je u toku, šestosjed je ponovo u funkciji, a ZOI je u fazi priprema za zimsku turističku sezonu i predstojeći EYOF. Moramo učiniti sve i sa naše strane kako bi Sarajevo bilo dobar domaćin ovog velikog takmičenja.

Početkom aprila prošle godine usvojen je Plan restruktuiranja zdravstvene djelatnosti i reorganizacije zdravstvenih ustanova u Kantonu Sarajevo. Ovaj dokument trebao je biti osnova za reformu zdravstva u KS i donijeti značajne uštede u zdravstvu. Koliko je od onog što je planirano urađeno do danas? Nedavno ste izjavili da je poboljšanje kvaliteta zdravstvenog sistema jedan od Vaših prioriteta. Koji su to glavni problemi u ovoj oblasti koje treba riješiti?

- U zdravstvu je veoma bitno razdvojiti primarnu, sekundarnu i tercijarnu zdravstvenu zaštitu i na taj način relaksirati stanje u zdravstvu i osigurati da svaki nivo obavlja dio svojih obaveza. Cilj je rasteretiti tercijarnu zdravstvenu zaštitu za pacijente s najsloženijim zdravstvenim problemima. Uvođenjem elektronske zdravstvene knjižice i izdavanja elektronskih recepata uveliko će se olakšati građanima, ali i zdravstvenim radnicima koji će moći telefonski komunicirati s pacijentima radi davanja redovne terapije, bez potrebe da dolaze u domove zdravlja čime će se značajno smanjiti gužve.

Vlada Kantona Sarajevo i JU "Domovi zdravlja" omogućit će da se od sredine mjeseca augusta tekuće godine u centralnim domovima zdravlja produži radno vrijeme do 22 sata, kada će u dežuri ostati pedijatar, porodični ljekar i laboratorija. Ubuduće će domovi zdravlja počinjati primati pacijente od sedam sati ujutro, a ne od 7.30, kako je bilo do sada. "Periferni" domovi zdravlja radit će do 20 sati. U domovima zdravlja "Vrazova" i "Omer Maslić" bit će uvedeno 24-satno radno vrijeme, a dežurat će se i subotom i nedjeljom (24 sata). Tu će raditi timovi porodične medicine i pedijatrije, kao i ostale službe koje prate njihov rad. To su konkretni koraci od kojih će naši građani imati direktnu korist.

Gospodine Zolj, građani nerijetko upućuju kritike da svi ti "reformski" procesi u Kantonu – od javnih preduzeća o kojima smo govorili, pa do poboljšanja usluga u zdravstvu – teku prilično sporo. Jesu li takve kritike opravdane i koliko je u tom smislu presudna politička volja i želja da se stvari uistinu promijene, a ne da se "hvatamo lopate" samo uoči izbora?

- Zasigurno je politička kriza, smjena premijera i imenovanje novog, usporila realizaciju projekata. Ipak, poslije mog imenovanja intenzivno se radi na projektima, pokrenuti su tenderi, a neki su radovi već započeli. Ovih dana građani će jasno vidjeti da se puno više radi, ali ne zbog izbora nego zbog stvaranja uvjeta za njihov kvalitetniji život u jednom glavnom gradu. Svakodnevno imam brifinge i kolegije sa ministrima kako bih vidio u kojoj fazi je realizacija projekata iz njihovih resora.

Šta Vlada poduzima kako bi se riješio problem sa migrantima, koji posljednjih mjeseci dolaze u Sarajevo u sve većem broju?   

- Migrantska kriza je problem svih nas, te će tako i Kanton Sarajevo putem resornih ministarstava raditi sve što bude potrebno. Stojimo na usluzi državnom nivou, posebno Službi za poslove sa strancima, koji vodi ove procese. Do sada smo učestvovali u organizovanom zbrinjavanju izbjeglica u Salakovac, pomogli smo, putem Ministarstva unutrašnjih poslova, njihovu evakuaciju iz parka, a djelovali smo, u okviru naših nadležnosti i preko Ministarstva za rad i socijalnu politiku. Tim ljudima ćemo sigurno pomoći.