Srijeda, 01.04.2020.
h

INTERVJU – Kurt Bassuener: Mislim da Trump ne zna gdje se BiH nalazi, sumnjam da su Dodikove sankcije prioritet Bijeloj kući

Kurt Bassuener je proveo 11 godina svog života u Sarajevu. Radeći u OHR-u kao strateg tadašnjeg visokog predstavnika Paddyja Ashdowna, Bassuener je imao priliku upoznati se i utjecati na političke prilike i kretanja u Bosni i Hercegovini.

Danas je Bassuener vodeći politički analitičar američke organizacije Vijeće za demokratizaciju politike i još uvijek aktivno učestvuje u analiziranju političke situacije u našoj zemlji. Njegovo poznavanje prilika u BiH, regionu, ali i unutar međunarodne zajednice s aspekta odnosa prema našoj zemlji, razlog su zbog kojeg smo razgovarali sa njim o aktuelnim političkim prilikama u BiH.

Prošle su gotovo 22 godine od potpisivanja Dejtonskog mirovnog ugovora, a čini se da je stabilnost BiH ugroženija nego ikad. Svakodnevno se suočavamo sa secesionističkim izjavama predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika te opstrukcijama u funkcioniranju države. S vremena na vrijeme se spomene i mogućnost novih konflikata. Šta građani BiH mogu očekivati u bliskoj budućnosti?

To je teško pitanje da bi se na njega moglo jasno odgovoriti. Ono što je jasno jeste da međunarodni garanti poslijeratnog mira i dalje izbjegavaju sukob sa predsjednikom Dodikom, nadajući se da će ga Srbija kontrolirati. To je povlačenje od odgovornosti – i opasno je za sve građane BiH, uključujući i Srbe u Republici Srpskoj. Uvjeren sam da ogromna većina građana BiH želi izbjeći obnovu sukoba. Međutim, započinjanje ili poticanje sukoba neće biti u njihovim rukama.

Nerijetko imamo priliku čuti ocjene da je dejtonski ustavni okvir BiH prevaziđen i da je vrijeme za izmjene Ustava. Trenutno ne postoji volja među bosanskohercegovačkim političkim partijama za takvim promjenama. Postoji li volja međunarodne zajednice?

Ne. Postoje različita mišljenja među zapadnim političarima o ovom pitanju; SAD i dalje insistiraju da je problem strukturalan, dok Evropska unija i većina njenih država članica svoje nade ulažu u Reformsku agendu, koja do sada nije dala mnogo rezultata. Ali sa obje strane Atlantika je primjetna uzaludna nada da postoji evolucijski put za promjenu sistema kroz sam sistem. Vjerujem da svi dokazi ukazuju na suprotno: sve vladajuće stranke, bez obzira na suprotne vizije uređenja države (ili njeno cijepanje), žele zadržati benefite moći i izoliranost od odgovornosti koju im dejtonski sistem omogućava. Jedini način na koji se mogu postići promjene je protivan njihovoj volji, a to je savez građana BiH sa Zapadom za postizanje nečeg drugačijeg. Nažalost, ne postoje podsticaji odozdo, u BiH, ili iznad, van države, za to.

Pitanje referenduma o radu Suda BiH i Tužilaštva BiH na teritoriju Republike Srpske je aktuelizirano u posljednje vrijeme. Vjerujete li da predsjednik Republike Srpske ima hrabrosti da organizira novi fererendum?

S obzirom na izostanak posljedica zbog prošlog referenduma, ne vidim razlog zbog kojeg bi Dodik skrenuo sa svog puta. Sankcionirale su ga samo SAD. Da je Evropska unija slijedila taj primjer, to bi imalo veći značaj. Ali to je "zatvaraje vrata nakon što je konj već napustio štalu", kako mi to kažemo. Poenta je odvratiti od referenduma i ostalih razdornih avantura. Politika Zapada je tragikomični neuspjeh u tom pogledu.

Ukoliko odluči organizirati referendum, kako bi mogla reagirati međunarodna zajednica?

Pretpostavljam da će uraditi ono što su uradili i prošli put: izdati pismene izjave o zabrinutosti, pozvati na poštivanje vladavine prava i na dijalog. Ništa učinkovito. Ovaj ciklus povlačenja i pomirenja samo je ojačao Dodikovo samopouzdanje. I ne samo njegovo, već svih onih sa nerealiziranim politikama, a ima ih mnogo u BiH. Osjećam da je sezona otvorena.

Milorad Dodik je u jednoj od posljednjih izjava kazao kako vjeruje da bi mu predsjednik SAD-a Donald Trump ukinuo sankcije, ali da to ne dozvoljava ambasadorica SAD-a u BiH Maureen Cormack. Kako komentirate tu izjavu?

Mislim da predsjednik Trump čak i ne zna gdje se BiH nalazi. Uizmajući u obzir njegovu dosadašnju vanjsku politiku, smatrao bih vas sretnima! Zaista sumnjam da je ukidanje sankcija predsjedniku Dodiku prioritet u Bijeloj kući.

Možemo li očekivati značajnije promjene u politici SAD-a prema BiH u bliskoj budućnosti?

Ne vidim niti jedan razlog zbog kojeg se može očekivati promjena deklarativne politike. Međutim, efekat Trumpovog abrazivnog, nestalnog i nepredvidivog stila je narušio američki kredibilitet među evropskim saveznicima.

Sve do usklađivanja britanske i njemačke politike u okviru "Britansko-njemačke inicijative" prije tri godine, SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo, uz pomoć Holandije, Kanade, Španije, Japana i najčešće Turske, su uglavnom bili usmjereni ka realnijem i čvršćem odnosu prema bh. političarima, uključujući i održavanje OHR-a i EUFOR-a kao izvršnih alata. Taj pristup nije bio strateški ili adekvatan, ali je bio protivan ideji Evropske unije da je odgovor u politici proširenja. To se raspršilo nakon što je Velika Britanija predala Njemačkoj inicijativu, zatim Brexita, a sada Trumpa. Činjenica da u svojim pitanjima niste spomenuli OHR ili EUFOR dovoljno govori o njihovom kredibilitetu.

Ja koristim termin "birokratski autopilot" kako bih opisao Evropsku uniju i većinu njenih članica koje se drže svojih stavova i stajališta, bez obzira na stanje na terenu koje pokazuje da je njihova politika propala. Ali u slučaju SAD-a, njihov "birokratski autopilot" je od inauguracije Trumpa zadržao kontinuitet i omogućio je SAD-u da ima važnu ulogu na drugim dijelovima Balkana, odnosno u Makedoniji i Albaniji. Ali to nije jaka osnova na kojoj možemo govoriti o velikoj promjeni politike, kakva je potrebna, a koju smo moje kolege iz Vijeća za demokratizaciju politike i ja zastupali u protekloj deceniji.

Pojedini bh. zvaničnici najavljuju aktivaciju MAP-a do kraja ove ili početkom naredne godine. Koliko je to realno, uzimajući u obzir da još uvijek nisu uknjižene sve vojne lokacije na državu BiH?

Ne mislim da je to realno. Zaista želim da BiH bude u stanju aktivirati MAP, ali razlog zbog kojeg je to bio uvjet jeste smanjivanje brojnosti i resursa kako bi se Oružane snage BiH mogle obučiti i opremiti po NATO standardima. Aktiviranje MAP-a bez rješavanja tog pitanja ne bi značilo mnogo. I ne bi osiguralo BiH niti jedan promil veću sigurnost. To je ono zbog čega postoji misija EUFOR-a. A njen će mandat biti obnovljen sljedećeg mjeseca...

Koliko može stav Republike Srpske o vojnoj neutralnosti naškoditi euroatlantskom putu BiH?

Poprilično mnogo, zapravo – što pokazuje nespremnost Banja Luke da prihvati odluke Suda o knjiženju vojnih lokacija na državu.

Šta mislite o izjavama pojedinih zvaničnika iz Republike Hrvatske o navodnoj masovnoj radikalizaciji muslimana u BiH. Da li su te izjave utemeljene u činjenicama ili su možda povezane sa nadolazećom presudom Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u predmetu "Prlić i drugi"?

„Masovna radikalizacija" je očigledno pretjerana izjava data zbog političkih posljedica. Ali postoji prijetnja od rastuće radikalizacije, iz male baze, sve dok je BiH disfunkcionalna, siromašna i neodgovarajuća za njene građane ovakva kakva jeste – širom države. Ne govorimo samo o islamskoj radikalizaciji (iako bi masivni priliv novca i ljudi iz konzervativnijih zemalja Perzijskog zaljeva, potpomognut vladajućim strankama u Federaciji BiH, mogao negativno utjecati na ovaj vektor), već i drugim vrstama – Ravnogorskom četničkom pokretu i drugim.

Strah od većeg broja aktivnosti ISIL-a na Zapadu je opravdan; stotine državljana BiH (uključujući porodice, a ne samo borce) su boravili u Siriji i Iraku. Njihovo kontroliranje i reintegriranje je ozbiljno pitanje. Ono što ja smatram zanimljivim jeste da one domaće političke snage koje najviše govore o toj prijetnji, često koristeći apokaliptične termine, su isti oni koji ometaju rad obavještajnih i policijskih agencija koje rade na rješavanju tih prijetnji. Za mene je mnogo veća briga propuštanje prilika da se suprostavi i spriječi radikalne prijetnje od ubrzanog širenja takvih ideologija.

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter.
Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected].
Najnovije Najčitanije Na vrh