Izborni proces u Bosni i Hercegovini nije i neće biti ugrožen, istakla je u intervjuu za Anadoliju Irena Hadžiabdić, predsjednica Centralne izborne komisije (CIK) Bosne i Hercegovine.

Navela je kako su sa stanovišta Centralne izborne komisije BiH sve tehničke pretpostavke za održavanje općih izbora u BiH u potpunosti ispunjene.

"Mi smo na tome radili, od kada smo raspisali izbore, u maju, a pripreme i mnogo ranije. Imamo ovjerene političke subjekte, kandidacijske liste, birački spiskovi su zaključeni i dostavljeni u općinske/gradske izborne komisije. Imamo operativnu izbornu administraciju. Sav neosjetljivi materijal je već dostavljen na teren u 142 općine. Od ponedjeljka, 1. oktobra, se dostavlja onaj najosjetljiviji dio, a to su glasački listići. Sada imamo samo velika očekivanja od birača, da izađu na izbore. U ovom momentu velika očekivanja imamo i od političkih partija, jer je izborna kampanja u jeku. Tako da očekujemo da oni taj period koji je namijenjen da bi predstavili sebe, svoje programe i svoje kandidate, dobro iskoriste", rekla je Hadžiabdić.

Kazne zbog kršenja pravila kampanje

Potvrdila je da je u toku više postupaka koji se odnose na moguće kršenje pravila ponašanja u predizbornoj kampanji.

"Dobili smo više prigovora na primijećeni jezik mržnje, odnosno sumnju na njegovo pojavljivanje. To je zapravo najteža povreda koja se može desiti u toku predizborne kampanje. Za svake izbore smo izricali sankcije. Uglavnom je to bila jedna ili dvije sankcije. Sada smo negdje na sredini kampanje već izrekli dvije sankcije i vrlo lako bi moglo da se desi da do kraja kampanje bude izrečena još neka sankcija. Naravno, ako se dokaže jezik mržnje. U tom smislu se prikupljaju relevantni dokazi i izjašnjenja svih aktera. Tako da čim to bude spremno naći će se na sljedećoj sjednici CIK-a BiH, naredne sedmice, ali prije kraja, odnosno zaključenja izborne kampanje", istakla je Hadžiabdić.

Predsjednica CIK-a BiH ističe da su društvene mreže zapravo jedan potpuno novi kanal komunikacije koji je sada postao fokus vođenja predizborne kampanje. Nažalost, ističe, zakonske odredbe i nisu ih pratile tako detaljno.

"U svijetu nemamo dobar primjer kako se izboriti sa jezikom mržnje koji se pojavljuje po društvenim mrežama. Ono što možemo je da, ako neko prizna svoj jezik mržnje koji je postavio na svojoj Facebook stranici, onda mi imamo potpuno otvorene ruke. Ostalo provjeravamo, tražimo čak i od Facebooka dokaze ko je taj akt postavio. Dok nije počela kampanja, tražili smo dokaze da je neko platio oglas koji se pojavljivao. Morate znati ko je odgovorno lice. Nije to tako jednostavno utvrditi. Tako da, tačno je, kampanja se premješta na društvene mreže, a zakonska regulativa je ne prati adekvatno", navodi Hadžiabdić.

Pitanje je, ističe, i kako doći do zakonske regulative i nači pogodan balans između slobode govora i onoga što je dozvoljeno ili nije dozvoljeno.

Optužbe za izborne prevare

"Ovih dana se naša institucija nalazi u jednom vrlo neshvatljivom položaju, optužena za zloupotrebe, za izborne prevare. Mislim da je to rezultat jednog velikog nerazumijevanja. Sve prevare koje se događaju, a prve informacije o njima, odnosno o mogućim sumnjama u manipulacije, upravo je iznosila komisija kada je primjećivala da se iz inostranstva sa određenih adresa, odnosno jedne adrese registruje jako puno ljudi. Mi smo našli mehanizme u našim pravilnicima da odbijamo tu registraciju. Nakon što smo zaključili registraciju birača van BiH, pojavio se znatan broj onih koji tvrde da ih je registrovao neko izvan zemlje. U ovom momentu mi smo primili 400 takvih prijava. Ovdje se ne radi o hiljadama zloupotreba. Najviše sumnji u zloupotrebe je vezano za Srbiju i Hrvatsku, pa Austriju i nešto iz ostalih zemalja svijeta. Ono što želim istaći je da mi činimo sve što je zakonom precizirano i dozvoljeno u našim nadležnostima da te izborne manipulacije ne ugroze proces", navodi Hadžiabdić.

Naglašava da je osnovana zadaća CIK-a da omogući biračima da oni ostvare svoje biračko pravo, čak i ako ih je neko registrovao da glasaju iz inostranstva, a oni tamo nikada nisu bili.

"Svim tim biračima u tom smislu smo dostavili i spiskove u sve općine da bi mogli vidjeli da li se slučajno nalaze na biračkom spisku izvan zemlje. Mogu to izvršiti, tu provjeru i na web stranici CIK-a BiH. Općinske izborne komisije će nam dostaviti informacije i kontinuirano ih primamo. Ali, naše informacije govore da općinske izborne komisije ne primaju takve prijave. Ali kroz e-mailove i kroz poštu nam dolaze prijave koje uredno registriramo. Ti birači će moći glasati nepotvrđenim glasačkim listićima na biračkim mjestima na kojima se oni izdaju prezentiranjem svog identifikacionog dokumenta i to bez ikakvih problema. A, glasački listić koji je neko iz inostranstva u njihovo ime eventualno naručio, šalje se preporučenom poštom. I taj birač ne može uzeti listić na nečije ime ako nema njihov dokument. To je prvi mehanizam zaštite. Nama se sada već u velikoj mjeri vraćaju pošiljke koje su neuručene iz inostranstva. Ali, ako se desi da se ipak uruči, i imamo informaciju da je birač iz zemlje glasao nepotvrđenim listićem, mi svakako tek u drugoj fazi brojimo glasačke listiće iz inostranstva i u tom slučaju zaustavljamo tu poštu i ona se neće brojati. Tako da mislim da neće biti ugrožen izborni proces. Imamo mehanizme da to spriječimo, u ovim slučajevima", poručila je Hadžiabdić.

Glasački listići za birače, navodi Hadžiabdić, koji glasaju putem pošte su potpuno drugačije označeni nego glasački listići u BiH. Oni, navodi, imaju velikim slovima vidljiv naziv "pošta".

"Ako bi se takav listić slučajno uz neku manipulaciju našao na glasačkom mjestu u BiH, odnsno da je ubačen, a da niko od posmatrača, koje željno očekujemo, to nije vidio, taj listić će biti nevažeći i neće se brojati. Imamo i transparentne glasačke kutije koje, moram priznati mnogi ismijavaju, ali dok smo imali metalne kutije svi su govorili da koristimo kutije za ugalj. Ja mislim da moramo biti jako zahvalni prijateljima BiH koji su omogućili da proces bude transparentniji. Pa, kada radite u skladu sa pravilima i ubacujete listić po listić, ne stvarate ni uslove za "bugarski voz" i za tu manipulativnu situaciju da neko iznosi listić pa ga kasnije zloupotrebljava. Imamo i druge mehanizme da sankcionišemo biračke odbore", cijeni Hadžiabdić.

U najgorim slučajevima, kada imaju dokaze da se masovno desilo da se koriste manipulacije poput popularnog "bugarskog voza", mogu se i poništiti izbori na određenom biračkom mjestu. Jer, navodi Hadžiabdić, ako se sumnja na zloupotrebu većeg broja listića, to svakako utiče na mandat.

"Neke stvari bih voljela da mogu objasniti vezano za to odakle javnosti integrirani birački spisak jer se birački spisak dostavlja isključivo u skladu sa zakonom. Mora se voditi računa o zaštiti podataka i CIK BiH birački spisak sa limitiranim podacima dostavlja općinskim izbornim komisijama i političkim partijama i nikome više. Tako smo dužni postupati. Negdje u tom lancu neke informacije idu nekome kome ne treba, a time treba da se bavi neka druga institucija, a to je Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH. Mi smo uložili maksimalne napore u neizbornoj godini da radimo na Centralnom biračkom spisku", poručila je Hadžiabdić.

Sa biračkog spiska uklonjeno šest hiljada osoba

Navodi da je država BiH uložila novac za bolju aplikaciju koja omogućava jednostavniju izradu biračkih spiskova za mobilne timove, a za umrle postoji način da se pored imena osobe za koju postoji izvod iz matičnog ureda da se radi o umrloj osobi, stavi zvjezdica.

"Ako se njeno ime, umrle osobe, i dalje pojavljuje u aplikaciji koju mi dobijemo, koje nam prosljeđuje IDDEEA, možemo da označimo to ime umrle osobe zvjezdicom. Označeno je automatski. Mi smo identifikovali više od 6.000 takvih osoba. Ne možemo naređivati kao komisija, ulaziti u nadležnosti onih koji o tome treba da vode računa. Oni koji tvrde da smo mi mogli nešto narediti matičnim uredima uopće ne poznaju određene nadležnosti. Mi možemo naređivati i pratiti rad općinskih izbornih komisija. I u 2017. godini, neizbornoj godini, još od proljeća smo vršili pritisak na općinske izborne komisije da kroz Centar za birački spisak vrše sravnjivanje podataka iz Centralnog biračkog spiska sa matičnim uredima. Pa je dolazilo do izražaja da matični uredi nekada kasne sa unosom informacija, nekada informacije uopće ne dobiju da je neko umro, a kada provedu postupak i dobiju rješenje o tome da je neko umro, a postoji klasični izvod iz matične knjige umrlih, onda se to rješenje treba dostaviti MUP-u. Oni to kasnije provode kroz svoje baze. Desi se da porodica umrlog zadrži njegovu ličnu kartu, pa se ta baza ne može zatvoriti, jer nedostaje jedan dokument", naglašava Hadžiabdić.

To su, ističe, razlozi zašto osobe koje su umrle, i pored postojanja izvoda iz matične knjige umrlih u evidencijma IDDEEA budu "žive", a oni samo tu bazu proslijede CIK-u BiH.

"Moramo nastaviti raditi. Mi smo više od 6.000 osoba koje nisu trebale biti na spisku, a našli su se tu zahvaljujući neažurnom radu matičnih ureda i MUP-ova, idetifikovali. Oni su ih onda mogli isključiti sa spiska. A, oni koji su morali ostati, jer ne postoji izvod matičnog ureda za tu osobu, bit će označeni zvjezdicom. Iako smo zaključili spisak 45 dana prije dana izbora i sada šaljemo ponovno pisma općinskim izbornim komisijama da još jednom komuniciraju sa matičnim uredom i ako imaju dokaz da oni stave zvjezdice da se ne bi desilo da u ime umrlog neko glasa", ističe Hadžiabdić.

Što se tiče stogodišnjaka, kaže, da nemaju kapaciteta da analiziraju birački spisak, niti je to u njihovoj nadležnosti.

"Manipulira se podacima od nekoliko hiljada. IDDEEA je izdala podatak da se radi o nekih 700 osoba koliko sam posljednji podatak pročitala. Ko zna da li su te osobe uopšte žive, možda su umrle, možda su skinute, a možda je kraj njihovog imena zvjezdica. U ovom momentu je oko 1.700 umrlih označeno zvjezdicom na biračkom spisku na nivou BiH. To je jedan kontinuirani posao, gdje trebate imati opštu saglasnost svih institucija, intenzivan rad. Možda jednog dana napraviti analizu koliko je zapravo grešaka na biračkom spisku", poručuje Hadžiabdić.

Birački spsikovi u BiH, kaže, nisu problem od 2006. godine. Rijetko se, cijeni, kod nas u BiH nađe osoba koja dođe na dan izbora da ne zna gdje da glasa ili da ga nema na biračkom spsiku.

"To su uvijek sporadični slučajevi. Imali smo primjere sada osoba koje su nam se žalile da ih je neko prijavio da glasaju za njih, da nisu na biračkom spsiku, a naša provjera je utvrdila da jesu na biračkom spisku. U javnosti se plasira niz neistina. Ne možemo od silnog posla da to stalno demantiramo, a bojite se da to i ne dopire do javnosti jer je strategija urušavanja i Izborne komisije i izbornog procesa jednostavno na sceni i dio kampanje, umjesto da je kampanja nešto drugo što joj i jeste svrha", poručila je Hadžiabdić.

Važna uloga posmatrača

Predsjednica CIK-a BiH kaže kako su "učinili sve da se onemogući "glasanje umrlih osoba".

"Pored imena umrle osobe koje je ipak ostalo na spisku je zvjezdica. Ako birački odbor izmanipulira proces i bez uvida posmatrača dozvoli nekome da se potpiše pored tog imena, mi ćemo, naravno, raditi pregled biračkih spiskova i to uočiti. To nam je jedan od prvih zadataka koji dajemo Glavnom centru za brojanje glasova. Naime, jedan od prvih zadataka nam je čitanje primjedbi iz zapisnika, da bismo poslije mogli vidjeti da li je bilo sumnji u nepravilnosti. Onda ćemo sigurno pribjeći sankcionisanju biračkih odbora. One koje smo sankcionisali na prošlim izborima, oni uopšte nemaju pravo zbog takvih manipulativnih radnji da rade u izbornoj administraciji na ovim izborima", ističe Hadžiabdić.

Naglašava kako je jako važno djelovati preventivno. U skladu s tim, navodi kako bi željeli da spriječe sve ono o čemu se priča, a da bi mogao biti problem. No, priznaje, nekada nemaju dovoljno jakih mehanizama u zakonu, koji neke situacije nije riješio, a neke se mogu dvojako tumačiti.

"To je problem neadekvatnih izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH u neizbornim godinama kada je idealno vrijeme za to kroz jednu široku javnu raspravu. Rad domaćih i međunarodnih posmatrača, a naročito domaćih, jer jako dobro poznaju i svoje općine, izuzetno cijenim. Jako mi je drago što ćemo ove godine imati veliki broj posmatrača. Moj savjet im je da zaista sjede na tim biračkim mjestima, a ne samo se pojave neko vrijeme, pa onda odu. Jer, mi kada imamo neki problem, gledamo da li u to vrijeme je neko bio na tom biračkom mjestu, pa nam to može potvrditi. Poražavajuće je kada vidimo da nije, iako je bilo posmatrača", navodi Hadžiabdić.

Za izbore u BiH 7. oktobra ove godine, do sada je akreditirano oko 3.000 posmatrača. Najviše se, ističe predsjednica CIK-a BiH, radi o domaćim i predstavnicima međunarodnih organizacija koji će pratiti rad Glavnog centra za brojanje glasova i rad CIK-a BiH.

"Nadam se da će veliki broj biračkih mjesta biti pokriven. Sve što ima sumnju da se radi o eventualnom činjenju krivičnog djela, a problem manipulacija na izborima imamo kao povredu opredjeljenja birača, izbornu prevaru, uništavanje izbornih dokumenata, prepravljanje... ćemo pomno pratiti. Sve su to zapravo krivična djela i ne možete ih istovremeno rješavati u prekršajnom, odnosno ne možete dva puta u istom postupku. Ali, ono što je nama dobro evidentirano jeste da CIK BiH nije oklijevao da utvrdi krivca. Mislim da Tužilaštvo BiH ima ogroman problem. Ne vidim tu razlog da neko kaže da ne radi svoj posao. Ja samo znam koliko smo mi prijava poslali, ali te prijave možda nisu bile dobro evidentirane. Vrlo je teško utvrditi ko je za nekoga nešto loše radio u nekoj zemlji, u inostranstvu. Mi smo ove godine pokušali imati više dokaza za Tužilaštvo BiH, pa ovo 300-400 što ćemo proslijediti tačno znamo ko je donio registracijski obrazac od nekoga u nečije ime", navodi Hadžiabdić.

Ističe da imaju "kanal", neku vrstu svoje prve revizije, o tome ko je možda u tom lancu zloupotrebe bio osoba koja je na neki način uvučena. Odnosno, ako nije on direktno, navodi Hadžiabdić, mogao bi da Tužilaštvu BiH da ostale informacije.

"Mi ne možemo voditi te istrage, niti imamo kapacitet, niti je to apsolutno u nadležnosti CIK-a BiH. O nadležnosti ove institucije što se tiče zloupotreba stvar je jasna. Zakon se fokusirao na jezik mržnje i sprečavanje novinara u obavljanju njihovog posla. Sve ostalo vezano za postere, vezano za neprimjeren riječnik koji nije jezik mržnje, to se završava ili na nivou općinske izborne komisije ili, ako ima elemente krivičnih djela, ide prema Tužilaštvu BiH. Tako da je iluzorno očekivati da CIK BiH rješava sve probleme, pogotovo kada umjesto da se zaista posvetimo poslu, mi se non-stop moramo pravdati za nešto za što smatram da uopšte nismo krivi. Ali je potpuno pogrešna percepcija u javnosti o radu CIK-a BiH. Mislim da je u pitanju jedno veliko nerazumijevanje i bit će mi drago da se to dokaže. Jako sam sretna što se istražuje i CIK BiH", poručila je Hadžiabdić.

Razrješenje načina izbora delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH u skladu sa odlukom Ustavnog suda BiH, navodi Hadžiabdić, pitanje je o kojem se u CIK-u BiH jako dugo razmišljalo.

"Svi smo mi svjesni da pravila za izbore moramo utvrditi prije raspisivanja izbora. To pitanje se jako davno nama nametnulo. Ali, u tom momentu smo zaista, čitajući presudu Ustavnog suda BiH i čitajući članak koji podrazumijeva neke nadležnosti CIK-a BiH, imali nedvojben stav. Nama je bilo apsolutno jasno da je ovdje nalog za izmjenu zakona zakonodavcu, a ne CIK-u BiH. I da te odredbe nisu izbačene iz Izbornog zakona BiH, mi bismo morali postupiti po tom spornom članu koji nama daje mogućnost da zapravo odredimo broj delegata", navodi Hadžiabdić.

Reorganizacija posrednih izbora

Sve to, kaže, bio je osnov da CIK BiH istraje u tome da to nije njihov posao i da polažu nade da će zakonodavac, uz medijaciju međunarodne zajednice i na neki pokušaj da se svi relevantni akteri okupe u pregovarima o mogućim rješenjima, taj posao završiti do izbora.

"Sada je već potpuno jasno da neće. Potuno je jasno da mi ulazimo u period kada nakon što utvrdimo rezultate neposrednih izbora trebamo ući u organizaciju posrednih izbora za koje nemamo pravila, konkretno za Dom naroda Parlamenta FBiH. Ne znamo koliki broj delegata, znamo ukupno, ali ne i po kantonima. Naime, imamo problem koliki broj delegata se bira. Onda se vraćamo ko može nešto uraditi u vrijeme kada ne postoji Parlamentarna skupština BiH, već samo Zastupnički dom novi, ako se uopće tako brzo i konstituiše, ali ne i Dom naroda, jer će on biti izabran iz federalnog Doma naroda kada su u pitanju delegati iz bošnjačkog i hrvatskog naroda", ističe Hadžiabdić.

U svemu tome, kaže predsjednica CIK-a BiH, birajući između blokade koja može nastati u proljeće ako niko ništa ne poduzme i nemogućnosti da zakonodavac nešto postigne, jer nije uspostavljeno zakonodavno tijelo u potpunosti i ne može se uspostaviti, kao i činjenice da međunarodna zajednica odbija da bilo kako interveniše, nešto se mora napraviti.

"Mislim da će CIK BiH morati sjesti, pogledati taj član, jer bi sve drugo značilo izbjegavanje naših zakonskih obaveza i uvođenja zemlje u neku krizu. Morat ćemo pokušati iznaći neko rješenje koje će imati strogo privremeni karakter do uspostavljanja zakonodavnog tijela koje bi se time trebalo baviti. To rješenje ni u kom slučaju ne može biti impelementacija presude Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića, jer to nije ni zadatak za CIK-a BiH. To je zadatak za zakonodavca. Kako će se to završiti znat ćemo nakon što dobijemo rezultate neposrednih izbora i potvrdimo ih i nakon što krenemo u organizaciju posrednih izbora. Tada se više neće moći bježati od aktuelnog pitanja. U ovom momentu je zaista veliko pitanje kako će se završiti ovi, neposredni izbori", poručila je Hadžiabdić.

Ističe da "ne možemo biti zadovoljni izlaskom birača na birališta, mada je on evropski prosjek kada je u pitanju BiH".

Izlazak na izbore bolja opcija

"U BiH brojniji izlazak birača je neophodan. Za očekivati je kada imate toliko nezadovoljnih građana BiH da se na jedan demokratski način izvrši 'udar na izborima'. To je jednostavno da uzmete glasački listić i iskoristite svoje pravo. Moj apel biračima je da svakako izađu na izbore. Jednom u dvije godine imaju mogućnost da zaista utiču. Neiskoristiti tu mogućnost je za mene potpuno neprimejreno. Mislim, ja bih željela da nas birači u BiH zaista iznenade i da zaista, bez obzira na apatiju i nezadovoljstvo koje svi osjećamo, da napravimo to iznenađenje. Ovo je prilika za birače BiH", poručila je Hadžiabdić.

Kaže kako su na sjednici u četvrtak, 27. septembra, sa pet glasova "za" izabrali Branka Petrića kao predsjednika CIK-a BiH iz reda srpskog naroda, s obzirom na to da po rotaciji na red dolazi predstavnik tog naroda, od 1. oktobra.

"Član Novak Božičković je najavio, nezadovoljan tim rješenjem, svoju žalbu pred Sudom BiH. Tako da vidjet ćemo kako će se taj postupak dalje odvijati. Mi znamo ko preuzima 1. oktobra mjesto predsjednika CIK-a BiH, a to je Branko Petrić, izuzev ako Sud BiH nešto ne promijeni. Ja sam svoj stav već rekla. Ovdje se zamjera Branku Petriću da je bio već jednom u tih sedam godina, a to je prosto nemoguće zato što u sedam godina tri konstitutivna naroda i predstavnik ostalih imaju pravo biti po 21 mjesec na čelu CIK-a BiH što je 84 mjeseca. Da je Branko Petrić bio dva puta u tih sedam godina, to bi značilo da Stjepan Mikić nije mogao biti 21 mjesec iz hrvatskog naroda, da kolega Ahmet Šantić nije mogao iz bošnjačkog naroda, a i da ja nisam mogla biti. To bi značilo da je nekome uzurpirano to pravo. To je potpuno nemoguća računica jer je to apsolvirano u nižoj osnovnoj školi", navodi Hadžiabdić.

Kaže kako je predsjednica CIK-a BiH bila 2010. pa je opet izabrana 1. januara 2017. godine. Pominje da je Branko Petrić bio izabran 2011. i poslije sedam godina sada opet.

"Ne možete gledati kada je meni istekao mandat 2011, jer onda to morate vezivati upravo za 2018. godinu. Uvijek gledate ili početak ili kraj. Ako se spominje 2013, kada je Branku Petriću istekao mandat, onda brojite od toga sedam godina i onda dođete do 2020. Sve je u cilju izmjene članova iz određenih naroda i imate propisan izbor. Jer, da nema toga, onda bismo mogli da se pitamo da li je uopšte potreban izbor. Ali, izbor se vršio i kada je bilo o mom izboru, a samo sam jedan predstavnik iz reda ostalih. Zakon je dao potpuno jasne odredbe koje nikada nisu bile dovođene u pitanje. Međutim, sada se sve problematizira pa i ovo, što naravno nije dobro. Ali, ja se nadam da neće imati efekta na naš rad i da ćemo i ovu sedmicu preživjeti i provesti izbore i dobiti te željno očekivane rezultate", poručila je Hadžiabdić.