Zbog toga mnogi gosti iz regiona upravo biraju šeher za omiljenu destinaciju za zimske i ljetne odmore, ali i praznike. Ljudi iz cijelog regiona, željni dobrog provoda, dolaze u grad na Miljacki kako bi doživjeli jedinstveni duh grada i nadaleko čuveno gostoprimstvo.

Svako ko je željan pravog derneka, smijeha i vrhunske muzike, te dobre hrane, bez razmišljanja dolazi u Sarajevo. Zbog toga iz godine u godinu raste broj hotela, hostela i prenoćišta.

- Sigurno da je pandemija utjecala na porast broja kreveta. Prema statističkim podacima, trenutno imamo između 15.000 i 17.000 kreveta. To su oni koji su u Kantonu Sarajevo registrovani u skladu sa zakonom. U 2018. i 2019. godini imali smo još toliko nelegalnih, koji su se nacrno bavili smještajem, a njih je sada vrlo malo – kaže za Faktor Amir Hadžić, predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera BiH.

On se osvrnuo i na informaciju iz Turističke zajednice Kantona Sarajevo koja je saopćila da je za vrijeme novogodišnjih praznika ostvareno više od 20.000 noćenja.

- Slušam da govore da je popunjenost smještajnih kapaciteta 95 posto. To je van pameti jer te podatke ćemo imati tek krajem januara. To su pretpostavke i to više populističke koje daju oni koji bi trebali da se bave punjenjem i dovođenjem gostiju u Kanton Sarajevo. Nažalost, mnogi mali objekti, hosteli i motelčići bili su prazni za Novu godinu. Veliki su napunili svoje kapacitete različitim muzičkim sadržajima uz gostovanja poznatih pjevača, a mali su bili prepušteni sami sebi – govori Hadžić.

Za opstanak i dalji razvoj hotelijerstva potrebna je jasna strategija, kao i organizacija festivala, koncerata, sportskih takmičenja...

- Imamo veliki potencijal koji treba iskoristiti. Dobro je da se desilo ovo sa hotelom Igman i da više ne gledamo ono ruglo koje stoji godinama. Nadam se da će ova firma hotel Igman spojiti sa Montijem koji je u njihovom vlasništvu i napraviti jedan ugostiteljsko-sportski centar koji će biti poznat širom svijeta. Nažalost, na većini bh. planina građevinci su iskoristili pogodan momenat i napali su atraktivne lokacije za apartmane i zgrade, a na kojima je realno da su hoteli. Bilo bi prelijepo da na ciljnoj stazi imamo luksuzne hotele, umjesto apartmana od kojih nemamo ništa i koje mnogi iznajmljuju nacrno. Zamislite da na Bjelašnici imamo luksuzne objekte iz kojih bi kroz staklo iz bazena gledali sportska takmičenja. Samo za ulaz bi tada plaćali 100 eura – kaže na kraju Hadžić.