"Kulinova povelja – naučni falsifikati i naučne istine" tema je tribine koju je Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca organiziralo danas u povodu 830. godišnjice Povelje Kulina bana, a uvodničar je bio akademik Dževad Jahić.

Kao autor enciklopedijskog Rječnika bosanskog jezika, prezentirao je naučne istine i ukazao na niz falsifikata, posebno sa aspekta značaja i uloge bosanskog jezika, jezika na kojem je pisana povelja Kulina bana 1189.godine.

Ističe da o suštinskim, temeljnim stvarima, kao što je jezik, treba govoriti na višim mjestima, ne da bi se istina branila jer je istina žilava, otporna, sama će se odbraniti, ali da se ona zaštiti od manipuliranja. Bez jezika, nema naroda, države.

- Suština je da je jezik znak postojanja države i naroda i u jeziku se to postojanje oslikava, počev od Povelje Kulina bana, iako je jezički kontinuitet postojao i prije - kazao je Jahić

Povelja Kulina bana, dodao je, prvi je sačuvani spomenik, i taj spomenik kazuje ne samo ono što mi najčešće govorimo u narodu, "od Kulina bana i dobrijeh dana", ali nauka kaže "do Kulina bana i dobrijeh dana", jer, pojašnjava, do Kulina bana se nešto dešavalo.

Akademik Ismet Dizdarević smatra da se malo govori o jeziku i povelji Kulina bana, kao dokumentu od posebnog značaja za državu.

- Ali od ogromnog je značaja zapravo i to što je prof. Jahić naučno dokazao autentičnost bosanskog jezika. Za savremenu povijest BiH prof. Jahić ima veliki individualni značaj, doprinosi ideji utemeljenja državnosti BiH – rekao je Dizdarević.

Dodao je, kako nije nimalo slučajno da je Kulin ban pisao i govorio na bosanskom jeziku, a danas prof. Jahić govori istu stvar, ali naučno dokumentirano.

Povelja Kulina bana je nastala 29. augusta 1189.godine. Pisana je autentičnim bosanskim pismom, bosančicom. To je najstariji dokument južnoslovenskih naroda i država i prvi je poznati diplomatski dokument koji je bosanski vladar izdao vladaru druge države. Njome su regulisani trgovački odnosi Bosne i Dubrovnika.