Jovičić, koja je sudski vještak od 2000. godine i procjenitelj na nivou BiH kazala je da je po naredbi Tužilaštva sačinila nalaz i mišljenje u kojem je trebala utvrditi iznos troškova firme FH Srebrena malina u procesu nabavke respiratora iz Kine, iznos ostalih troškova Srebrene maline, odnosno troškova koji se ne odnose na nabavku respiratora, utvrditi iznos koji je ostao Srebrenoj malini nakn procesa nabavke respiratora, te dati mišljenje o kredibilitetu firme Srebrena malina za nabavku respiratora. 

Kako je navela u nalazu, u ugovoru Srebrene maline i Federalne uprave civilne zaštite definirana je kupoprodaja 100 invazivnih respiratora po cijeni od 10.530.000 KM sa PDV-om. 

Kazala je da je na osnovu tog ugovora na račun Srebrene maline 3. aprila 2020. uplaćeno 4.950.000, a potom isti dan još 5.580.000 KM. Po uplati tih sredstava, Srebrena malina je inostranom doznakom uplatila kineskoj firmi 7.620.000 za 100 respiratora, a zajedno sa bankovnom provizijom, to je iznosilo 7.674.000 KM. 

Nakon što su plaćeni troškovi prevoza do granice, špedicije, poreza na ležarinu i PDV-a, ukupan iznos plaćen za respiratore iznosio je 9.790.292,75 KM, navela je u nalazu Jovičić.

U drugom dijelu nalaza utvrdila je da je uplatom od FUCZ-a pokriven minus od 45.984, 64 KM a što je bilo stanje na računu do 3. aprila 2020. godine.

Kad su u pitanju plaćanja koja se noisu odnosila na nabavku respoiratora ona su, kako je navela, iznosila ukupno 383.155, 51 KM. Među tim isplatama su i podizanje blagajničkog maksimuma u iznosu od 111.000 KM, povrat pozajmice od 100.000 KM, pokriće minusa od 45.984 KM, rate kredita i ostala plaćanja. 

Vještakinja je navela i da je iznos koji je trebao ostati na računu Srebrene maline nakon plaćanja obaveza za nabavku respiratora trebao biti 739.707,25 KM, ali da je ostalo 356.551,74 KM. 

U zadnjem dijelu nalaza vještakinja je na okolnosti kredibiliteta Srebrene maline za nabavku respiratora zaključila da ova firma nije bila kredibilna za to.

Takav zaključak, kako je navela, izvukla je na osnovu bilansa stanja i uspjeha firme za period 2017, 2018. i 2019. godine. Kazala je da je analizirala opću likvidnost i zaduženost firme za te tri godine. Navela je da firma nije bila likvidna i da se u tom periodu uglavnom "pokrivao minus" i plaćali se krediti. 

Navela je i da ova firma nema vlastiti kapital i da je finansiranje skoro stoprocentno iz tuđih izvora. Pojasnila je da su tuđi izvori ustvari krediti, odnosno zaduženost. 

Rekla je da je bila mala razlika između prihoda i rashoda, te da je Srebrena maline 2017. godine imala dobit od 771 KM, 2018. od 54.606 KM, a 2018. 23.478 KM. 

Vještakinja Stamena Jovičić

Advokatica Fikreta Hodžića Mirna Avdibegović pitala je svjedokinju može lli se složiti s njom da firma za ove tri godine nije iskazala negativnu dobit, odnosno gubitak, na što se vještakinja složila s njom. 

Odgovorila je potvrdno da je firma registrirana 2017. godine i da je to bila prva godina poslovanja firme. 

Avdibegović je navela i da je tekuća imovina društva 2017. godine iznosila 50.000 KM, a 2019. godine 843.000 te pitala vještakinju je li to napredak u poslovanju, na što je ona odgovorila potvrdno. 

Osvrćući se na tvrdnju vještakinje da firma nije imala vlastitog kapitala pitala ju je da li joj je poznato da firma ima uknjiženu hladnjaču vrijednu 500.000 KM kazala je da nema taj podatak u dokumentaciji koju je dobila od Tužilaštva. 

Advokatica je pitala vještakinju da li je analizirala pokazatelje profitabilnosti ovog preduzeća u odnosu na ovu industrijsku granu, kazavši da je ona iznad prosjeka kada je u pitanju ova industrijska grana, na što se vještakinja nije mogla izjasniti. 

Pitala je i na koji akt, stručnu literaturu se poziva kada tvrdi da Srebrena malina nije kredibilna za nabavku respiratora, na što je vještakinja kazala da je vidjela da je firma stalno bila zadužena. Advokatica je potom pitala gdje piše da pravno lice koje je zaduženo nije kredibilno za nabavku respiratora, te pitala svjedokinju da li je tačno da većina pravnih lica u BiH posluje na način da je zaduženo. Također je pitala svjedokinju da li je to isključivo njen zaključak, na što je ona dgovorila potvrdno. 

Vještakinja je na upit braniteljice potvrdila da je Srebrena malina uredno izmirila obaveze prema kineskom dobavljaču, da je ispunila obaveze plaćanja skladištenja, prevoza, carinjenja, kao i direktne i indirektne poreze. 

Kazala je da u momentu kad je sačinjen nalaz nisu bili izmireni samo troškovi špedicije oko 3.000 KM i ležarina za respiratore od oko 6.000 KM, na što je advokatica kazala da je tad već došlo do blokade računa Srebrene maline. 

Advokatica je pitala svjedokinju da li joj je dostavljen ugovor o poredovanju koji je Srebrena malina sklopila sa firmom BTL Medical Montenegro od 150.000 eura, te pitala svjedokinju da li ako pravno lice zaključi sa drugim licem takav ugovor je li to trošak, na što je vještakinja odbila da se izjasni o tome jer joj takav ugovor nije dostavljen. 

Tužilac Džermin Pašić je, pak, prilikom dodatnog ispitivanja svjedokinje kazao da je tvrdnja tužilaštva da taj ugovor "ne postoji nikako". 

Avdibegović je pitala svjediokinju i da li joj je Tužilaštvo dostavilo potvrdu o izuzimanju 87.000 KM iz blagajne Srebrene maline, na što je ona kazala da nije imala taj dokument. Također je na pitanje advokatice kazala da nije obračunala porez na dobit koji bi firma morala platiti u iznosu od 10 posto. 

Potvrdila je da je plaćanje kineskoj firmi izvršeno u kineskoj valuti, odnosno da je plaćen iznos od 30.000.000 RMB. 

Advokatica Marsela Bajramović, koja zastupa Fahrudina Solaka prezentirala je izvod o uplati sredstava iz budžeta FBiH na račun firme Srebrena malina na kojem se u tekstualnom dijelu vidi da se radi o nabavci respiratora. 

- Onaj što je vršio uplatu imao je ovaj podatak i znao za šta se uplaćuje novac? - pitala je advokatica, na što je vještakinja odgovorila potvrdno. 

Hodžić je pitao svjedokinju da li zna kolika je bila marža Srebrene maline na poslu od 10.530.000 KM, na što je ona kazala da ne zna, kao i da nije našla podatak da postoji ograničenje marže za nabavku medicinske opreme.

Hodžić je pitao ako bi on kazao da je to sedam posto da li bi se složila s tim, a vještakinja je onda pitala zbog čega je u kalkulaciji navedeno 23 posto. Hodžić je kazao da je to veleprodajna kalkulacija gdje je uzeta vrijednost na koju su dodati troškovi i došli su do marže od 23 posto. Pitao je zna li vještakinja kolika je prosječna marža najveće firme koja se bavi uvozom medicinske opreme. 

Nakon što se sutkinja Begović umiješala u raspravu, Hodžić je pitao: "Može li gospođa koja se bavila analizom mojih finansijskih tokova reći kolika je bila marža?", na što je sutkinja kazala da "ne može, jer se nije bavila time". 

Hodžić je vještakinju pitao i o "minusu" na računu koji je spominjala, te pitao da li se ustvari radi o "overdraftu", odnosno limitu koji je firmi odobren od banke, te pitao može li svaka firma od banke uopće dobiti takav limit i je li postojanje limita ustvari dokaz da je Srebrena malina imala kredibilitet kod banke. 

Vještakinja je kazala da sve zavisi šta banka cijeni, ima li odakle naplatiti ta sredstva.

Sutkinju Begović je također zanimalo pod kojim uvjetima se firmi da limit, na što je svjedokinja potvrdila da je jedan od uvjeta da ste klijent banke i da banka analizira poslovanje firme. 

Upitana na osnovu čega bi ona mogla znati da je to taj dozvoljeni minus, rekla je da bi morao biti neki ugovor, ali da ona to nije imala na raspolaganju prilikom sačinjavanja nalaza.

Odbrana Fikreta Hodžića najavila je da će kao svjedoke pozvati druge vještake ekonomske struke koje su oni angažirali. 

Suđenje će biti nastavljeno 9. februara.