open-navfaktor-logo
search
Komentar
Kad Ankica zbori o nauci!
Ministrica civilnih poslova Bosne i Hercegovine Ankica Gudeljević (HDZ) svojom ovosedmičnom posjetom Mostaru ješ jednom je potvrdila da je doslijedna promicateljica etničkog pristupa nauci, istraživanju, kulturi i drugim segmentima javnih politika.
18.03.2022. u 11:10
get url
text

Reklo bi se doslijedna politici stranačkog šefa Dragana Čovića o etničkom i "legitimnom" predstavljanju u svim porama života u Bosni i Hercegovini. Ta politika tribalnog predstavljanja doživjela je svoj fijasko, kojeg Ankica ne želi vidjeti, na posljednjem gostovanju u Briselu. Najznačajnija dimenzija Čovićeva nastupa jeste objelodanjivanje cijeloj EU javnosti političke pozicije HNS (političkog udruženja okupljenog oko HDZ-a) da im je važnije nezamjeranje proruskoj marioneti Miloradu Dodiku (tako ga vide u EU i SAD , a mi u BiH to odavno znamo) nego evropski put Bosne i Hercegovine kojim se nerijetko hvale.

Evropski put podrazumijeva evropske vrijednosti koje prepoznaju čovjeka, građanina u prvom redu. Naravno, evropski put podrazumijeva i kolektivna prava, ali nikad na uštrb prava individue, građanina, pojedinca. O tome svjedoče brojne presude Evropskog suda, moramo reći, nažalost, i u slučaju građana Bosne i Hercegovine kao i u slučaju drugih građana Evrope. Evropski put sigurno ne podrazumijeva eksluzivan niti etnički niti plemenski pristup kakav nam se želi nametnuti kao „normalan“ i neminovan u slučaju Bosne i Hercegovine.

Nažalost, takav u osnovi neustavan, nezakonit, neetičan, nedemokratski i nevropski pristup ne samo da je blokirao krucijalne političke procese i zatrovao političke odnose na najvišim razinama u Bosni i Hercegovini već je poput maligne pojave zahvatio i izvršne organe vlasti koji bi po slovu zakona morali postupati u interesu svih građana na razinama koje predstavljaju.

Potvrdu navedenog nalazimo i u vijesti koju smo mogli pročitati o susretu ministrice civilnih poslova BiH gđe Gudeljević sa gradonačelnikom Mostara, Mariom Kordićem. Posebno zabrinjavajuće poimanje javne vlasti, evropskih programa i evropskog puta mogli smo isčitati u izjavi ministrice Gudeljević koja je "posebno naglasila mogućnosti koje su otvorene kroz programe Horizon Europe i Kreativna Europa koji su do sada bili gotovo pa zatvoreni za hrvatsku znanstvenu i akademsku zajednicu." 

Slijedom navedene izjave bilo bi dobro da nam ministrica Gudeljević pojasni:

Na koji način su to EU programi (uključujući Horizon i Kreativnu Evropu) bili "zatvoreni za hrvatsku znanstvenu i akademsku zajednicu" ili se radi o još jednom spinu o "ugroženosti hrvatstva"?

Da li je neko spriječio (ako jeste kako?) "hrvatsku akademsku zajednicu" da učestvuje u pisanju projekata prema Evropskoj uniji? Uskraćen im bio pristup internetu ili su imali neku eksplicitnu zabranu?

Da li projekti "hrvatske akademske zajednice" nisu prolazili (ako nisu?) na EU javnim pozivima zato što nisu bili dovoljno kvalitetni ili ih je neko odbijao zato što su "hrvatski"?

Možda da provjeri da li su projekti "hrvatske akademske zajednice" iz Mostara uopće napisani i upućeni u Brisel ili za takvim projektima nisu imali previše potrebe s obzirom na redovnu godišnju podršku koju dobiju iz Republike Hrvatske, a koja se mjeri desetinama miliona kuna (provjeriti na Sveučilištu!), kao i preferencijalnom podrškom koju dobije sa federalnog i državnog nivoa (provjerljivo je i ovo, dovoljno je uporediti: koliko dobije grantova "hrvatska" a koliko "nehrvatska" znanstvena i akademska zajednica u Mostaru).

Gospođa Gudeljević bi, s obzirom da je ministarica civilnih poslova, trebala i morala znati da se projekti iz EU programa evaluiraju i odobravaju u Briselu. I istinska je sreća da je tako, tj. da bosanskohercegovačka naučna i kulturna zajednica ima direktan pristup sa svojim projektima u okviru poziva evropskih programa, a ne da prolaze kroz etnopolitičku kaljužu različitih domaćih instanci vlasti.

S obzirom da se u svojoj izjavi nakon razgovora s mostarskim gradonačelnikom dotakla samo "hrvatske znanstvene i akademske zajednice" ostalo je nejasno kakva je pozicija ministrice prema naučnoj i akademskoj zajednici koja živi u Mostaru a nema etnički predznak "hrvatska". Ovo je pitanje koje je potpuno legitimno postaviti kako ministrici Gudeljević tako i gradonačelniku Kordiću.

Bosanskohercegovačka javnost dobro je upoznata da prema pozitivnim zakonskim propisima, a toga bi morala biti svjesna i ministrica Gudeljević, da prestavnici izvšne vlasti zastupaju interese građana u konkretnim oblastima javnih politika prema zakonskim nadležnostima, a ne etnički grupa, naroda, nacija i sl. U tom smislu svaki oblik diskriminacije pojedinca, po bilo kom osnovu, je nezakonit i kažnjiv. Ima li potrebe naglašavati i da je nemoralan, neetičan, neciviliziran, nekulturan i u suprotnosti sa svim evropskim vrijednostima! Ukoliko želi pokazati da je istinski opredjeljena za evropski put Bosne i Hercegovine gđa Gudeljević bi za početak trebala napraviti otklon od tribalnog poimanja vlasti. Možda je tada i svi bh. građani počnu doživljavati kao svoju ministricu, a ne kao još jednu u nizu ministrica Dragana Čovića. Sigurni smo da bi i za hrvatski narod u BiH (da se nerado poslužimo ministricinom etnologikom) bila korisnija takva ministrica.

 

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.