Ovo su samo neka od njih, na koja je ukazao BBC.

Koliko je ljudi zaraženo?

U svijetu je više od sto hiljada potvrđenih slučajeva, ali to je vjerovatno djelić ukupnog broja inficiranih ljudi. Nepoznati je broj asimptomatskih slučajeva - ljudi koji su bili zaraženi, ali nisu osjećali simptome bolesti.

I dalje se ne testira dovoljan broj ljudi kako bi se utvrdio tačan broj zaraženih. Razvoj testa na antitijela omogućit će istraživačima otkriti je li neko imao virus. Tek tada ćemo shvatiti koliko se daleko i koliko se lako širi koronavirus.

U kojoj mjeri je virus smrtonosan?

Dok ne budemo znali tačan broj slučajeva, nemoguće će biti pouzdano utvrditi stopu smrtnosti. Trenutna procjena je da oko jedan posto ljudi zaraženih virusom umre. Ali ako postoji veliki broj asimptomatičnih ljudi, stopa smrtnosti bi mogla biti i niža.

Koji je cijeli spektar simptoma?

Glavni simptomi koronavirusa su visoka temperatura, groznica i suhi kašalj. Barem to su oni na koje biste trebali pripaziti. Ali u nekim slučajevima kod pacijenata su prijavljeni: grlobolja, glavobolja, poremećaji s probavom poput proljeva, a neki od njih navode i gubitak osjećaja mirisa i okusa.

No, najvažnije je pitanje, postoje li blagi simptomi prehlade poput curenja iz nosa ili kihanja kod nekih bolesnika. Trenutna istraživanja sugerirala su da je to moguće i da bi ljudi mogli biti zarazni i samo ako imaju simptome prehlade, a ne znaju da nose virus.

Koja je uloga djece u širenju virusa?

Sigurno je da se djeca mogu zaraziti koronavirusom, međutim ona razviju blage simptome i smrtnost je vrlo rijetka u poređenju sa drugim dobnim grupama. Djeca mogu doprinijeti bržem širenju bolesti jer dolaze u kontakt sa puno ljudi, ali još nije jasno u kojoj mjeri zapravo šire virus.

Gdje je koronavirus tačno nastao?

Virus se pojavio u Wuhanu u Kini krajem 2019. godine zbog niza slučajeva koji su se pojavili na tržnici. Koronavirus, službeno nazvan Sars-CoV-2 usko je povezan s virusima koji inficiraju šišmiše. Ali smatra da je između čovjeka i šišmiša morao postojati još jedan životinjski agent preko kojeg se prenio na ljude. Zato su naučnici kao mogućnost uzeli pangolina, tj. ljuskavca. No, ta poveznica koja nedostaje i ostaje nepoznanica mogla bi biti izvor daljnjih infekcija.

Hoće li kad dođu topliji mjeseci biti manje slučajeva?

Prehlada i gripa su češće u zimskim mjesecima nego u ljetnim, ali još nije poznato hoće li toplije vrijeme promijeniti širenje virusa. Ako se prijenos nastavi, hoće li njegovi simptomi biti manji od prehlade i gripe?

U slučaju da tokom ljeta dođe do opadanja zaraze koronavirusom, postoji opasnost da se slučajevi ponovo pojave zimi, kada se bolnice već moraju suočiti s većim priljevom pacijenata zbog uobičajenih zimskih i sezonskih bolesti.

Zašto neki ljudi razviju teže simptome?

Za većinu ljudi Covid-19 predstavlja samo blagu infekciju. Međutim, oko 20 posto njih razvije teže simptome. Zašto?

Čini se da se dio odgovora krije u imunološkom sistemu osobe, a za to može biti odgovoran i genetski faktor. Razumijevanje načina odbrane tijela moglo bi odvesti do sprečavanja slučajeva ljudi kojima je potrebna intenzivna njega.

Koliko dugo traje imunitet i možete li koronavirus dobiti dva puta?

Bilo je mnogo nagađanja, ali i dalje je malo dokaza imaju li osobe koje su preboljele virus trajni imunitet na koronavirus. Poznato je da pacijenti moraju imati izgrađen imunološki odgovor ako se uspješno suprotstave virusu.

Budući da bolest postoji samo nekoliko mjeseci, nedostaje dugoročnih podataka. Pitanje imuniteta bitno je za razumijevanje virusa i onoga što će se dogoditi dugoročno.

Hoće li virus mutirati?

Virusi neprestano mutiraju, ali većinom promjena njihovog genetskog koda ne donosi do bitnih razlika. Općenito je pravilo da virusi s vremenom mutiraju, ali nije poznato je li oni time postaju manje smrtonosni.

Zabrinutost zbog mutacije najviše izaziva liječenje vakcinom. Ako virus mutira, imunološki sistem ga više neće prepoznati i određena vakcina više neće djelovati. To se događa kod gripe, i zato je potrebno cijelo vrijeme mijenjati vakcinu gripe zbog evolucije različitih sojeva gripe.