Priče iz Šehera

Kako je Dubrovčanin odjednom pojeo 30 baklava i nasmijan odšetao Ferhadijom

Objavljeno: 03.02.2019. u 21:07 Autor: A. Sijerčić

Prvo je pojeo 15, pa sam mu donio još 15, a onda sam mu na polasku spakovao još baklava. Gledao sam za njim, čim je izašao iz poslastičarnice, otvorio je kutiju i nastavio jesti, ispričao nam je sa osmijehom Osman, potomak Hadžibajrića, nadaleko čuvenih sarajevskih aščija      

Hadžibajrić: Baklava kojom nisam zadovoljan, ne može ni pred gosta

FOTO: FOTO: M. ŽIVOJEVIĆ

Ako se niste napili vode sa česme kod Begove džamije, otišli na ćevape u "Želju", a onda se zasladili baklavom u "SarajBosni", kao da i niste bili u Sarajevu. Tako će vam reći starije Sarajlije, oni bolje upućeniji u život u Šeheru, njegove vrijednosti, tradiciju, običaje...

U "SarajBosni", slastičarnici koja je u centru grada otvorena prije 21. godinu, dočekat će vas ljubazno osoblje od kojeg ćete, dok se sladite zijafetima koje nude, dobiti i "kratku poduku" o historiji ove orijentalne poslastice.

Naime, ako ste do sada mislili da je baklava nastala u Turskoj ili Grčkoj, onda ste se prevarili, jer ovaj kolač, kako nam reče vlasnik Osman Hadžibajrić, vodi hiljadugodišnje porijeklo sa Bliskog istoka, tačnije iz Sirije, tzv. Šama.

Kvalitetne sirovine i ručni rad

- Nakon toga kolač je prenesen u Tursku, grad Gaziantep, gdje su vrsni majstori ovog jela unaprijedili recept i prilagodili ga turskom tržištu. To znači da se baklava pripremala od 40 izrazito tankih slojeva jufke, toliko tankih da se može čitati kroz nju, i samo od pistacija. Promijenili su i način pripreme agde i uveli posebno maslo. Ovakav način pripreme baklave Turci su održali i do danas. Dolaskom Osmanskog carstva na naše prostore, došla nam je i baklava, koju smo mi opet izmijenili, odnosno prilagodili našem podneblju. Pošto je u BiH u to vrijeme bilo teško doći do pistacija, oni su zamijenjeni orasima, što se i do danas održalo - objašnjava nam Osman, potomak Hadžibajrića, nadaleko čuvenih sarajevskih aščija.

Zbog zbog svog kvaliteta i jedinstvenosti, baklava iz "SarajBosne", kroz sve ove godine, postala je nacionalni brand, poklon iz Sarajeva koji gdje god u svijetu da odnesete, svijetla obraza ćete predstaviti svoj grad.

Navratite li u ovo slatko carstvo dočekat će vas zaista nevjerovatna ponuda od čak 70 vrsta baklava koje se pripremaju sa orasima, pistacijama, lješnicima, bademima, čokoladom, nutellom, slatkim kajmakom, suhim šljivama ili smokvama, sa aromom prave bosanske kahve, višnjom, jabukom, cimetom, plazmom...

- Od pet glavnih sastojaka - oraha, badema, lješnika, pistacija i čokolade, koji su sastavni dio svih naših baklava, napravili smo 40 varijacija, kako po filu, tako i po obliku, pa imate baklava koje imaju po 30 ili 40 jufki, a imate i onih koje se pripremaju od samo jedne jufke i sa čistim filom. To je naša poznata i najposebnija zelena "sarmice" baklava, čiji je fil čisti pistacij – objašnjava nam naš domaćin.

Kako bi uveo nešto novo, ali i privukao mlade, te one koji bi probali baklavu, ali su, primjera radi, alergični na orašaste plodove, Osman je prije nekoliko godina smislio modernije recepte, a prvi među njima bila je baklava sa nutellom, tzv. "nutelline."

- Inspirirala me je jedna turska baklava tzv. "ptičije oko", koja izgleda kao ružica, a pravi se od pistacija i slatkog kajmaka. Pošto slatki kajmak ima određen, odnosno kratak rok trajanja, zamijenio sam ga nutellom, a umjesto pistacija, dodao sam lješnike. Sada, desetak godina nakon toga, mogu kazati da sam ponosan na taj recept, jer ko ne želi probati baklavu sa nutellom - ističe Osman.

Sve sirovine, koje koriste u pripremi baklave, nabavljaju od provjerenih proizvođača, a sam nastanak deserta obavlja se ručno. Čak i bestilj, koji nastaje od kvalitetne bosanske šljive, a potom se koristi u pravljenju baklave, sami prave.

- Kada je riječ o pistacijama, postoje tri klase. Mi nabavljamo prvu, najzeleniju klasu, a doprema se iz Gaziantepa, odakle vode porijeklo i naši vrhunski majstori koji pripremaju baklave. Sve se radi ručno i to je vještina koja se počinje učiti sa šest, sedam godina, a potom usavršava narednih 20, 25 godina. Posao je jako zahtjevan ako držite do kvalitete i ne želite ići ispod standarda koji ste postavili kao imperativ. Pa zamislite samo da slagana baklava sadrži i po 40 slojeva jufke. To je zaista umijeće napraviti. Znalo se dogoditi da kvalitet baklave ne bude onakav kakav želimo. Zavrnemo rukave i pravimo drugu tepsiju, jer ona kojom nismo zadovoljni, ne može ni pred gosta. To je postulat kojim se vodimo 21. godinu i od njega ne želimo odustati – naglašava Osman.

Među gostima Stjepan Mesić i Ivo Josipović

A da je baklava iz "SarajBosne" jedinstveni bh. brand, koji je stigao čak i do Aljaske, uvjerile su se i brojne poznate ličnosti iz naše zemlje i regiona. Među njima su i bivši predsjednici Hrvatske Stjepan Mesić i Ivo Josipović, pjevač "Parnog valjka" Aki Rahimovski, Zele Lipovača, Emir Hadžihafizbegović, Mustafa Nadarević, Željko Bebek... 

No, Osmanu i njegovim radnim kolegama ostat će, kako nam reče, u sjećanju zanimljiv događaj od prije sedam godina.

- Sjećam se, tog dana bio sam i ja u radnji. Ušao je čovjek sa suprugom i prijateljem, predstavio se i rekao da dolazi iz Dubrovnika. Prišao je vitrini sa baklavama i pokazao kojih 15 da mu izvadimo na tanjir. Uradio sam to i ponio tri viljuške. On je odmahnuo glavom i rekao da mu je potrebna samo jedna. Pogledao sam ga iznenađeno i upitao: "ali gospodine, nije li to malo previše, da vam neće pozliti?" Odmahnuo je glavom i počeo jesti. Gledao sam ga i molio Boga da mu ne pozli od tolikog šećera. Kad je gotovo pojeo sve, a to je bilo u roku od nekoliko minuta, rekao sam mu: "ako pojedete svih 15, ja vas častim sa još 15." Klimnuo je glavom sa odobravanjem. Ubrzo sam mu donio još 15 baklava i on ih je pojeo. Pred odlazak iz radnje spakovao sam mu još baklava i predao. Zahvalio se i sa suprugom i prijateljem nasmijan krenuo Ferhadijom. Stao sam na vrata i gledao za njima. Čim je izašao iz radnje otvorio je paketić sa baklavama i počeo dalje jesti. Nisam vjerovao u ono što vidim. Često, barem jednom godišnje, kada je u Sarajevu, obavezno navrati u slatičarnicu, a mi tada znamo šta nam je činiti. Samo molimo Boga da tog trenutka imamo dovoljno baklava – ispričao nam je sa osmijehom Hadžibajrić jedan od zanimljivih događaja sa svojim gostima.

Izvor:   Faktor

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected]

Vezani članci

Iz kategorije