Diplomati govore o jačanju bijesa zbog kineskog ponašanja tokom pandemije koronavirusa, uključujući tvrdnje o smanjenju cijena medicinske opreme kineskih dobavljača i sljepoću za percepciju njihovih postupaka. Rezultat je da je kinesko upravljanje krizom narušilo povjerenje upravo u trenutku kada su imali priliku pokazati globalno liderstvo, piše Bloomberg.

- Kroz ove mjesece Kina je izgubila Evropu - rekao je Reinhard Buetikofer, zastupnik njemačke stranke Zelenih, koji predsjedava delegacijom Evropskog parlamenta za odnose s Kinom.

Ukazao je na zabrinutost za kineskim "upravljanjem istinom" u ranim fazama epidemije do "izuzetno agresivnog" stava Ministarstva vanjskih poslova u Pekingu i "tvrdolinijske propagande" koja zagovara superiornost vladavine Komunističke partije nad demokratijom.

Narušavanju odnosa je, ocjenjuje Buetikofer, najviše doprinio stav koji ne predviđa "volju za stvaranjem partnerstva, već volju da ljudima kažete šta trebaju raditi".

Umjesto bilo kojeg pojedinačnog čina odgovornog za raspad, on je rekao: "To je prožetost stava koji ne predviđa volju za stvaranjem partnerstva, već volju da ljudima kažete što treba učiniti."

Dok je Trumpova administracija nastavljala zadavati udarce Kini, evropski dužnosnici su tradicionalno bili manje voljni otvoreno kritikovati, dijelom zbog straha od odmazde. Činjenica da političari u Berlinu, Parizu, Londonu i Briselu izražavaju zabrinutost zbog kineskog narativa o COVID-19 nagovještava dublju ogorčenost i široke posljedice. Već neke članice Evropske unije (EU) provode politiku kako bi smanjile svoju ovisnost o Kini i zadržale potencijalne investicije pod kontrolom. Radi se o odbrambenim mjerama koje riskiraju da ugroze trgovinu između Kine i EU-a, koja je prošle godina iznosila 750 milijardi dolara.

To je zaokret od prije samo nekoliko sedmica, kada je Kina po izlasku iz najveće krize izazvane pandemijom ponudila internet seminare o praksi stečenoj borbom protiv virusa. Također su isporučili medicinsku opremu, uključujući zaštitnu opremu, pribor za testiranje i respiratore u najteže pogođenim zemljama u Evropi, s ciljem pružanja pomoći koja je bila u suprotnosti s američkom međunarodnom odsutnošću.

Pandemija je ponudila priliku za međusobnu solidarnost. Ali to nije potrajalo

- Sada je atmosfera u Evropi prilično toksična kada je riječ o Kini - rekao je Joerg Wuttke, predsjednik Privredne komore EU-a u Kini.

Zabrinutost je izražena pozivom sedam ministara vanjskih poslova od 25. marta o tome kako će Kina postupiti tokom krize i nakon što je savlada. Ministrima je rečeno da Evropa i G7 moraju biti na oprezu jer će se Peking vjerovatno kretati "samopouzdanije, snažnije" i na način koji iskorištava utjecaj kada su druge države još u krizi, tvrde evropski zvaničnici upoznati sa tim pozivom.

U javnosti su kineski dužnosnici imali pomirljivi ton.

- Kad su životi ljudi u pitanju, ništa nije važnije od spašavanja života. Beskorisno je raspravljati se o prednosti različitih društvenih sistema ili modela - rekao je glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Kine Zhao Lijian na redovnoj konferenciji za novinare 17. aprila.

Kina je, kako je rekao, spremna sarađivati ​​s međunarodnom zajednicom, uključujući i evropske zemlje, na "zajedničkom čuvaju zdravlja i sigurnosti cijelog čovječanstva".

Međutim, u praksi nisu tako djelovali. Tekst anonimno objavljen na internet stranici kineske ambasade u Francuskoj ovog mjeseca lažno je optužio francusko osoblje u penzionerskim domovima da su ostavili starije ljude da umru. Bila je to "nevjerovatna optužba za jedan od najosjetljivijih i najtragičnijih aspekata" krize u Francuskoj, napisao je na Twitteru Mathieu Duchatel iz Instituta Montaigne.

Komentari na internet stranici Ambasade Kine upalili su alarme. Kina je potcijenila reakciju na svoje teorije zavjere pojačane propagandom. Nadalje, kinesko insistiranje da pomoć bude popraćena javnom zahvalnošću i pohvalama potkopala je dobru volju koju bi inače mogli steći.

Tokom posljednje dvije godine, evropske vlade postale su opreznije prema Kini jer se Xijeva inicijativa za "Pojas i put" na području trgovine i infrastrukture proširila na cijelom kontinentu, preuzimajući stratešku imovinu, uključujući luke, elektroprivredu i kompanije za robotiku od Sredozemnog do Baltičkog mora. Dok su neke države, uključujući Italiju i Portugal, oduševljeno podržavale inicijativu "Pojas i put", drugi program, poznat kao "Made in China 2025", kojim Peking želi postati svjetski lider u ključnim tehnologijama, u mnogim se dijelovima doživljava kao dodatna prijetnja evropskoj industriji.

Dok cijene dionica variraju zbog koronavirusa, države poput Njemačke, koje imaju propise o provjeri ulaganja, pooštrile su te propise i proširile opseg odgovora na zabrinutost da bi Kina, između ostalog, mogla preuzeti kontrolne udjele u kompanijama koja su odjednom postale ranjive. Komesarka EU-a za zaštitu konkurencije Margrethe Vestager u razgovoru za Financial Times predložila je da vlade idu dalje i kupuju uloge u samim kompanijama kako bi se odupirale prijetnji od kineskog preuzimanja.

Još su dalekosežniji prijedlozi za suzbijanje ovisnosti o Kini, i to ne samo o medicinskim potrepštinama, već i na područjima kao što su tehnologija akumulatora za električna vozila. Komesar EU-a za trgovinu Phil Hogan rekao je prošle sedmice da je potrebna diskusija "o tome šta znači biti strateški autonoman", uključujući izgradnju "otpornih lanaca opskrbe, zasnovanih na diverzifikaciji, priznajući jednostavnu činjenicu da nećemo moći sve proizvoditi lokalno". Japan je već izdvojio 2,2 milijarde dolara iz svog poticajnog paketa od tri biliona dolara kako bi pomogao proizvođačima da preusmjere proizvodnju iz Kine.

Ne spominjući Kinu, ministri trgovine EU-a složili su se 16. aprila o važnosti diverzifikacije kako bi se "smanjilo oslanjanje na pojedine zemlje po pitanju opskrbe". Kao prvi korak, Berlin planira državna sredstva i garancije o kupovini kako bi do kraja ljeta započeo industrijsku proizvodnju miliona hirurških maski i maski za lice. Kina trenutno izvozi 25 posto svjetskih maski za lice.

Predsjednik Evropske trgovinske komore Joerg Wuttke rekao je da je rasprava o lancima opskrbe započela kada je Peking zatvorio svoje luke početkom ove godine, što je izazvalo bojazan da farmaceutski sastojci proizvedeni u Kini neće doprijeti do Evrope, što je dovelo do toga da kreatori politika shvate da strateški proizvodi moraju biti osigurani. Prema drugom evropskom dužnosniku, čak su i službeni dobavljači kršili ugovore za stvari poput respiratora i prevara ljudi, narušavajući poslovne veze.

- Ljudi žele držati jaja u više korpi - rekao je Wuttke.

Sigurno se od tada ton političke rasprave promijenio u Evropi. Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas rekao je za Bild da je kinesko revidiranje broja smrtnih slučajeva bilo "alarmantno", dok je francuski predsjednik Emmanuel Macron u intervjuu za FT rekao da su se "jasno dogodile stvari za koje ne znamo". Britanski ministar vanjskih poslova Dominic Raab rekao je da se s Kinom nakon završetka pandemije ne može baviti uobičajenim poslovanjem.

Kao posljedica krize izazvane koronavirusom, raste pritisak na Veliku Britaniju da poništi svoju odluku o dopuštanju Huawei Technologies ograničenoj ulozi u svojim mobilnim mrežama pete generacije, dok je Francuska možda manje sklona dati Huaweiju komad svojih 5G ugovora nakon kritika iz kineske ambasade. Njemačka mora donijeti odluku oko sredine godine o učešću Kineza u svojim 5G mrežama.

- Kina bi i dalje mogla vratiti naklonosti i pomoći u osiguravanju veće globalne uloge, pristupanjem zahtjevima za otvaranjem svojih tržišta i uvođenjem ravnopravnijih uvjeta za međunarodno poslovanje – rekla je Janka Oertel, direktorica Azijskog programa u Evropskom vijeću za međunarodne odnose u Berlinu, te dodala:

- To bi bilo nešto što bi Evropljani vrlo cijenili. Svejedno, ne mislim da je to vrlo vjerovatno.