Opći izbori u BiH iznjedrili su, zahvaljujući inovativnosti šefa SBB-a Fahrudina Radončića, novi način interpretacije izbornih rezultata. Prema Radončićevom revolucionarnom poimanju izbora kao mehanizma utvrđivanja volje građana, pobjednik, pa makar i relativni, nije ona stranka koja je osvojila najveći broj glasova ako je procenat tih glasova niži od ukupnog procenta svih ostalih stranaka koje su učestvovale u izborima.

- Više od 75 posto birača nije htjelo glasati za SDA i svoje je povjerenje dalo drugim političkim subjektima i potpuno je jasno da taj novi blok ima većinu za sve kantone u kojima su najbrojniji Bošnjaci, ali i za federalni i državni nivo vlasti. Lično mislim da bi jedino ovakav rasplet vratio BiH na evropski put – pojasnio je Radončić tezu kojom nastoji potkrijepiti ambiciju da svoju stranku "ugura" u izvršnu vlast.

Dakle, Radončićeva percepcija parlamentarne demokratije nalaže da SDA ne treba biti dio vlasti jer 75 posto birača nije htjelo glasati za tu političku opciju, dok, s druge strane, prepreka SBB-ovom ulasku u vlast nije činjenica, zasnovana na identičnoj logičkoj metodi, da više od 93 posto glasača u FBiH nije htjelo glasati za Radončićevu stranku.

Ne sprečava Radončića da aktivno učestvuje u pregovorima o formiranju vlasti u Kantonu Sarajevo ni podatak da u tom kantonu više od 90 posto glasača nije htjelo glasati za SBB.

- Suštinski, mi smo moralni pobjednici izbora – kazao je Radončić, kompenzirajući tom neutemeljenom i poprilično duhovitom tezom činjenicu da je njegova stranka najveći gubitnik proteklih Općih izbora, naročito ukoliko uporedimo posljednje rezultate sa onim koje je SBB ostvario četiri godine ranije.

Radončićeva logička vratolomija kosi se i sa evropskim demokratskim standardima. Tako je, primjera radi, Narodna stranka za slobodu i demokratiju (VVD) pobjednik posljednjih izbora u Holandiji i predvodnica kasnije formirane vladajuće koalicije, iako 80 posto birača, kazao bi šef SBB-a, "nije htjelo glasati za VVD".

Potreba da se valorizira mogućnost u kojoj bi SBB bio "jezičak na vagi" pri kreiranju skupštinskih i parlamentarnih većina je razumljiva, ali bi njome definitivno bila dovedena u pitanje volja birača, onih 93 posto koji nisu htjeli da ta stranka nakon trogodišnjeg perioda u vlasti bude dio vladajuće koalicije i u narednom mandatu.