Izložba je u cijelosti posvećena, te koproducirana u saradnji sa ženama koje su kao djeca i mlade osobe preživjele ratno seksualno nasilje i djecom rođenom zbog rata.

Predstavljanjem ličnih priča, eksponata i videosvjedočenja preživjelih i djece rođene zbog rata izložba ima za cilj ukazati na višestruke probleme sa kojima se ove osobe svakodnevno suočavaju, te doprinijeti podizanju svijesti o njihovom položaju u društvu danas.

Ajna Jusić, predsjednica udruženja Zaboravljena djeca rata, podsjetila je da su djeca rođena zbog rata, prvi put u julu 2022. godine, ostvarila zakonsko priznanje kao civilne žrtve rata, kada je skupština Brčko distrikta napravila prvi značajan korak u Bosni i Hercegovini, tako što je u okviru Zakona o civilnim žrtvama rata koji je usvojen omogućila priznanje statusa.

- Ova odluka Vlade Brčko distrikta je historijska, učinjen je presedan, s obzirom da dosad djeca rođena zbog rata nisu uživala ljudska prava. Dječija prava su tokom 25 potpune nevidljivosti često nailazila na problem političkog i društvenog odbacivanja - rekla je Jusić.

Zakon o zaštiti civilnih žrtava rata

Podsjetila je da su promjene u Brčko distriktu motivisale Vladu entiteta FBiH da usvoji nacrt Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata koji je također prepoznao djecu rođenu iz čina ratnog silovanja.

- Bitno je naglasiti da je Bosna i Hercegovina prva država u svijetu koja je prva odgovorila na preporuke generalnog sekretara Ujedinjenih nacija i usvojila model zakona koji je napisan od specijalne predstavnice za seksualno nasilje u sukobima - rekla je Jusić.

Današnjim događajem upućen je poziv predstavnicima vlasti u Federaciji BiH da ujedine svoje kapacitete i političke interese, te zajedničkim glasovima usvoje i Zakon o zaštiti civilnih žrtava rata na federalnom nivou.

- Naš osnovni zahtjev, od kojeg nećemo odustati je da prava djece rođene iz čina ratnog seksualnog nasilja, ne smiju biti pitanje političke ili stranačke volje. Prava djece rođene zbog rata i preživjelih su imperativ, zato što smo ih mi kao država potpisali i ratificirali. Svjesni smo da danas živimo u svijetu i politikama koje svakodnevno proizvode novi val nasilja i negdje na kraju dana rađaju se nove generacije djece rođene kao posljedica seksualnog nasilja - rekla je Jusić.

Midheta Kaloper Oruli, predstavnica preživjelih i predsjednica Udruženja žrtava rata Foča 1992-1995, izjavila je da da su zahvalni Vladi FBiH i federalnom parlamentu što su nakon tri decenije smogli snage i pokazali ljudskosti da donesu nacrt Zakona o pravima civilnih žrtava.

- Mi smo djelimično zadovoljni zakonom, ali nismo predviđenim pravima, koje tretira ovaj zakon. Nažalost, naš život, naše godine poprilično mijenjaju neka zakonska prava koja su predviđena Zakonom o civilnim žrtvama rata - rekla je Kaloper Oruli i dodala:

- Uvijek ste nam govorili da prekinemo šutnju. Evo, prekinuli smo. Progovaramo, borimo se. Gospodo političari u Bosni i Hercegovini, sada je red da vi prekinete šutnju o nama.

Stvaranje okruženja povoljnog za pomirenje

Joeri Maas iz Ureda EU-a u BiH istakao je potrebu donošenja jedinstvenog zakona o priznavanju žrtava civilnih rata, naročito djece rođene zbog rata.

- Jedan od prioriteta EU-a je stvaranje okruženja koje će biti povoljno za pomirenje u BiH, koje će stvoriti društvo zasnovano na međusobnom razumijevanju i poštovanju. EU će raditi na tome da se donese usaglašen zakon koji će jednako tretirati prava djece rođene zbog rata - rekao je Maas.

Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica UN-a u BiH, istakla je važnost prepoznavanja i priznavanja glasova žrtava seksualnog nasilja u ratu.

- Ne trebamo uzimati zdravo za govotovo potrebu da govorimo o traumi i potrebi za zakonski priznatim pravima. Zato je potrebna hrabrost i odlučnost ovih žena, žrtava, da o tome govore i donesu promjene potrebne za njihovu budućnost i budućnost društva - rekla je Macdonald.

Izložbu, koja će biti otvorena do petka 9. decembra u Vijećnici, u periodu od 9 do 17 sati, realizovao je Muzej ratnog djetinjstva u saradnji sa Međunarodnom organizacijom za migracije, Fondacijom Krila nade, Udruženjem Psiholab, te uz podršku Ureda Evropske unije (EU) u Bosni i Hercegovini i Vlade Velike Britanije.