Klinika za kožne i venerične bolesti Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) vodeća je Klinika u našoj zemlji u liječenju karcinoma kože, prije svega - melanoma, najzloćudnijeg tumora kože i sluznica.

Relativno mala ekipa, ali samo po broju medicinskog osoblja, kojeg čini 26 uposlenih, među kojima su: devet ljekara, od kojih su dva profesora, jedan docent, dva magistra i četiri primarijusa, 13 medicinskih sestara i četiri radnice, radi vrhunski posao u domenu dermatoloških i veneričnih bolesti po najnovijim medicinskim dostignućima i standardima.

- Možda jesmo mali tim, ali obavljamo velike poslove - govori na početku razgovora prim. dr. Amra Hujić-Čolić, šefica ambulantno-polikliničkog odjeljenja, dok nas provodi kroz besprijekorno okrečene i čiste prostorije nekadašnje Klinike za fizijatriju, koja se nalazi u blizini glavne zgrade DIP-a.

Prim. dr. Amra Hujić-Čolić  

Ni ljekari, a ni medicinske sestre ne kriju zadovoljstvo što već blizu dvije godine rade u uvjetima dostojnim čovjeka, jer je dolaskom novog Menadžmenta KCUS-a, na čelu sa prof. dr. Sebijom Izetbegović, generalnom direktoricom, Klinika za kožne i venerične bolesti, iz neuslovnih prostorija montažnog karaktera, koje su se nalazile preko puta Ortopedije, preseljena u nekadašnju Kliniku za fizijatriju.

- Uvjeti rada i pružanja usluga našim pacijentima izuzetno su poboljšani, jer je prostor prostraniji, udobniji, topliji... - kaže Hujić-Čolić.

Koža je ogledalo organizma, češće bismo se trebali gledati

U širokom spektru patoloških stanja kojima se bave ljekari na Klinici za kožne i venerične bolesti, saznajemo da oko 70 posto otpada na pacijente sa alergijskim reakcijama, a prate ih osobe sa promjenama na koži, sa psorijazom, atopijskim dermatistisom, autoimunim bolestima (pemphigusi, sklerodermije...), alopecijom, vitiligom...

- Koža je ogledalo organizma, na njoj se najbolje vidi kakvo je stanje organizma, zato bismo je često trebali pregledati. U posljednje vrijeme imamo jako puno djece sa vitiligom, a čest uzrok je bolesna štitnjača. Problemi sa zubima mogu biti okidač za alopeciju, a za gutatnu psorijazu - streptokok - ističe Hujić-Čolić.

Na Klinici za kožne i venerične bolesti rade dvije ambulante, a kroz samo jednu od njih dnevno prođe od 45 do 60 pacijenata sa raznim patologijama.

{$galerijaFotografija}

Ambulanta dva zadužena je i za hitne slučajeve osoba sa jakim alergijskim reakcijama na medikamente, u vidu gušenja i osipa, a takvih pacijenata, kako nam rekoše na ovoj Klinici, ima tokom cijele godine.

No, posebno živo na Klinici je od proljeća, pa do kasne jeseni, kada im dolaze osobe sa ujedima insekata.

Ponedjeljkom i petkom, kada ne radi Klinika urgentne medicine (KUM), svi pacijenti iz Visokog i Kiseljaka dolaze na Kliniku za kožne i venerične bolesti, preskačući Hitnu pomoć, gdje bi se, kaže Hujić-Čolić, prvo trebali javiti.

- Već od početka marta dolaze nam osobe sa ujedima stršljena, pčela, obada... Nekada su posljedice blage, a često i veoma teške da ugrožavaju život osobe. Imali smo pacijenata koji su, zbog ujeda pčele, letalno završili. Međutim, presretni smo kada pomognemo, jer to je i naš uspjeh - kaže Hujić-Čolić.

Klinika za kožne i venerične bolesti ima i Kabinet za alergologiju u kojem se rade inhalatorni, alimentarni i prick testovi, potom fizikalni testovi i hiposenzibilizacija, a kojim, prema riječima Hujić-Čolić, dnevno prođe oko 25 pacijenata.

U Kabinetu za dermatoskopiju rade se procjene dobroćudnosti, odnosno zloćudnosti pigmentnih promjena, izraslina na koži, madeža.

- S pravom možemo reći da smo u toj oblasti na nivou ostalih evropskih centara - kaže mr. sci. med. dr. Hana Helppikangas, dermatolovenerologinja i predsjednica Udruženja za prevenciju i borbu protiv raka kože, Melanoma u BiH.

Mr. sci. med. dr. Hana Helppikangas

U tom smislu, Klinika u okviru kampanje Euromelanoma, svake godine educira i besplatno testira veliki broj građana.

- Zahvaljujući predanom radu i kampanji koju provodimo, znatno se podigla svijest građana o mogućim vidovima zaštite kože i prevenciji nastanka kožnih oboljenja. Tokom svakodnevnog rada primijetili smo veliki broj atipičnih madeža kod bolesnika koje kontinuirano pratimo. U slučaju promjene struktura madeža, brzom i pravovremenom reakcijom spašavamo život. Bilježi se porast incidence, ali pozitivna strana je da se posljednjih nekoliko godina promjene otkrivaju u ranom stadiju, čime se direktno utječe na pozitivan tok liječenja. Usko sarađujemo sa kolegama sa Klinike za plastičnu i rekonstruktivnu hirurgiju, kao i sa našim maksilofacijalnim hirurzima sa kojima radimo kao jedan tim. Svi hitni slučajevi odstranjuju se odmah, bez čekanja - ističe dr. Helppikangas i dodaje da u ovoj Klinici raspolažu svim neophodnim lijekovima i opremom, te primjenjuju multidisciplinarni pristup u radu s bolesnicima.

Jedini u BiH imaju najsavremeniji aparat koji prati pojavu alopecije

Kabinet za trihologiju, opremljen je najsavremenijim aparatom, jedinim takvim u našoj zemlji, kojim se prati pojava i širenje alopecije, odnosno gubitak kose.

- Aparat radi jednom sedmično, ali zbog sve većeg broja pacijenata, morat ćemo pojačati rad. Razlozi što je sve više djece sa tim problemom su razni, od problema sa zubima, streptokoka u grlu, kandide ili nekog drugog parazita u stolici, escerichije coli ili neke druge bakterije u urinu... - naglašava Hujić-Čolić.

Na Klinici za kožne i venerične bolesti liječe se i pacijenti sa polno prenosivim bolestima, a dr. Helppikangas kaže da prednjače pacijenti sa HPV virusom.

- U svijetu, pa tako i u našoj zemlji, bilježi se znatan porast zaraženih HPV virusom, koji je jedan od uzročnika karcinoma. Zbog toga neophodno je konstantno provođenje mjera suzbijanja nastanka HPV virusa, u smislu stalne edukacije građana, što naši ljekari stalno rade kada su u kontaktu sa građanima. Sama intervencija skidanja genitalnih bradavica ne znači i izliječenje. Virus i dalje ostaje, kao i svaki drugi i ovisno od samog imuniteta kod nekoga se izliječi za nekoliko mjeseci, a kod nekog se zadrži i nekoliko godina. Tokom tog perioda osoba je i dalje zaražena i mora koristiti vidove zaštite i prevencije - naglašava dr. Helppikangas.

Medicinski tim Klinike za kožne i venerične bolesti radi i na dvije Kliničke studije – na polju psorijaze i atopijskog dermatitisa.

- Imamo dvije grupe koje rade na tom programu. Mukotrpan je i iscrpljujući rad kada morate pratiti i najmanji parametar kod pacijenta. Imali smo slučajeva da je ljekar, koji je uključen u studiju, na godišnjem odmoru, ali zbog pacijenta koji je iznenada dobio temperaturu, on morao doći, pregledati ga i obavijestiti tim, jer ne smije dalje u projekat dok se stanje kod pacijenta ne smiri. Nikada ne znate šta će vam se dogoditi i u dežuri, ali ja uvijek mogu računati na svog kolegu, da će, po pozivu, doći i pomoći kad treba - govori s ponosom Hujić-Čolić.

Zinaida Sabljica, glavna sestra na Klinici za kožne i venerične bolesti, svoj posao predano radi 27 godina. Kaže da je majka troje djece, ali da je njena djeca nikada nisu nazvala na posao.

Zinaida Sabljica

- Moja djece imaju svu pažnju majke kad dođem kući. Do tada ja sam na poslu sa pacijentima koji me trebaju. Medicinska sestra je na KCUS-u napokon dobila mjesto koje joj pripada, zahvaljujući sadašnjem Menadžmentu, a posebno generalnoj direktorici prof. dr. Sebiji Izetbegović. Do sada se nismo smatrale dijelom tima. Danas se cijeni posao sestre i vidi ono što ona radi - naglašava Sabljica.

Govori kako svoj posao radi, prije svega mozgom, a onda i srcem i dušom.

- Najlakše je dati terapiju, ali pacijent iziskuje puno više od toga - energiju, pažnju, razumijevanje. Trudim se i da svojim mlađim kolegicama prenesem znanje i takav stav - kaže Sabljica.

Ljekari su Adema, kojeg je po četvrti put ujeo stršljen, vratili iz kome

Adem Mujić (61) iz Kiseljaka dovezen je na Kliniku za kožne i venerične bolesti u ponedjeljak ujutro u komi, nakon što ga je po četvrti put ubo stršljen u vrat. Odvezen je kaže, prvo do Doma zdravlja Kiseljak, a probudio se na Klinici za kožne i venerične bolesti u Sarajevu.

Adem Mujić 

- Kada sam došao sebi ljekari su mi rekli da sam se probudio dva i po sata nakon uboda. Prvo šta sam vidio, kada sam se probudio, su ljudi na Klinici, koji su me vratili u život. Šta bih drugo mogao reći, nego - veliko hvala za brigu koju mi pružaju. Osjećam se kao kod kuće, jer svako malo neko dolazi i pita: "Ademe, kako ste, treba li vam nešto?" Bit ću ovdje još nekoliko dana, pa idem kući, ali ove ljude nikada neću zaboraviti - kaže Mujić.

I šezdesetosmogodišnja Zorka Šumatić iz Sarajeva leži na Klinici za kožne i venerične bolesti već devet dana. Zbog dužeg izlaganja suncu Zorka je dobila promjene na koži, slične opekotinama, a na Kliniku je, saznajemo, dovezena sa visokom temperaturom i groznicom.

Zorka Šumatić 

- Šta da vam kažem, svi me paze i njeguju, od doktorice, do sestre. Kud god krenem miriše, sve je čisto, a bogami i hrana je dobra. Sad pričam cimerici koja je sa mnom u sobi: "Bit će mi drago kad krenem kući, ali bogami i žao zbog ovih ljudi i tretmana koji sam imala" - reče nam na kraju razgovora uz osmijeh Zorka.