Dan bijelih traka

Ko god je u Prijedoru nosio bijelu traku, bio je direktna i otvorena meta

Objavljeno: 31.05.2019. u 12:39

Tokom rata ubijeno je i nestalo 3.176 Prijedorčana, uglavnom civila, u najvećem broju Bošnjaka. Veliki broj njih ni do danas nije pronađen

FOTO: AA

Dan bijelih traka, u znak sjećanja na 3.176 ubijenih i nestalih Prijedorčana tokom rata u Bosni i Hercegovini, obilježava se danas različitim aktivnostima u BiH i šire, javlja Anadolu Agency (AA). 

Simbolika bijelih traka dolazi iz maja 1992. godine, tačnije kada su vlasti bosanskih Srba izdale naredbu svim Bošnjacima i Hrvatima u Prijedoru da na svoje prozore zakače bijele čaršafe, a ako izlaze van da vežu bijele trake oko ruke. Na taj način su označeni nesrbi u Prijedoru nakon čega su počela masovna zarobljavanja, ubistva i silovanja. 

Već nekoliko godina 31. maja se ukazuje na značaj obilježavanja ovog datuma, ali i poručuju da je potrebno njegovati kulturu sjećanja i ne zaboraviti zločine koji su počinjeni u tom dijelu BiH, ali i drugim mjestima. 

Na zgradi gdje se nalazi Ured reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini postavljena je bijela plahta u znak sjećanja na protjerane i ubijene stanovnike prijedorskog kraja i time dati svoj doprinos u borbi protiv sve učestalije pojave negiranja i poricanja zločina na ovim prostorima. 

Uposlenici i volonteri Muzeja žrtava zločina protiv čovječnosti i genocida 1992-1995. u prostorijama Muzeja dijele danas bijele trake posjetiteljima koji dolaze iz različitih dijelova svijeta. Bijelu traku na ruku danas su vezali otac i sin - Sollie i Christian Lars iz Norveške. 

-Tu smo u posjeti i htio sam dovesti porodicu da vide ovaj grad u vrijeme rata. U vrijeme rata u BiH radio sam u UN-u i upoznat sam o dešavanjima tokom rata u BiH - ispričao je Sollie. 

Jasmin Mešković, jedan od osnivača Muzeja, poručio je da se danas u BiH obilježava Dan bijelih traka. 

-Svi koji su živjeli u Prijedoru i bili građani nesrpske nacionalnosti, bili su obilježeni, ne na način da bi ih neko zaštitio i pružio podršku. Nego da onaj ko je osmislio taj projekat, bez imalo odgovornosti, bez straha, može ubiti obilježenu osobu i smatrati je neprijateljem - pojasnio je Mešković. 

Foto: AA

Smatra da se tu radilo o teškom projektu sa velikim posljedicama. 

-Grad Prijedor je grad sa najviše logora. Grad u kojem je izvršen zločin na specifičan način, gdje su komšije ubijale komšije, gdje su učenici ubijali profesore, gdje su kolege ubijale kolege samo zato što ne pripadaju srpskom narodu - poručio je Mešković. 

Ovo je nešto u BiH, smatra on, na šta se u narednom periodu mora obratiti veća pažnja i čemu se mora dati veći značaj. 

-Mi danas svjedočimo o ponosu žrtve, a danas trebamo svjedočiti i o sramoti srpskog naroda koji je organizovao i izvršio ovakav strašan zločin, konkretno u Prijedoru. U tom gradu ko god je nosio bijelu traku bio je direktna i otvorena meta - istakao je Mešković. 

Mišljenja je da bh. građani nisu ni blizu da znaju o težini i značaju obilježavanja Bijelih traka. Tokom rata ubijeno je i nestalo 3.176 Prijedorčana, uglavnom civila, u najvećem broju Bošnjaka. Veliki broj njih ni do danas nije pronađen. 

Izvor:   Anadolija

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected]

Vezani članci

Iz kategorije