open-navfaktor-logo
search
Etnička struktura
Ko je ugrožen, a ko povlašten: UIOBiH zaista "hrvatski", u jednom kantonu rade samo Hrvati
Zvaničnici Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Bosne i Hercegovine sa pripadajućim medijima i analitičarima se suočavaju sa nestašicom argumenata kojom bi potkrijepili tezu o ugroženosti tog naroda u BiH, a naročito u Federaciji BiH. U taj su kontekst pokušali "ugurati" posljednji Izvještaj o zastupljenosti konstitutivnih naroda u institucijama vlasti.
28.07.2020. u 15:14
get url
text
Etnička struktura zaposlenih u institucijama BiH
get url
text

Radi se o Izvještaju ombudsmena za ljudska prava BiH, koji prikazuje etničku strukturu zaposlenih u institucijama, upravnim organizacijama i regulatornim tijelima BiH, FBiH, entiteta RS, Brčko distrikta i kantonima u FBiH, sa izuzetkom policijsko-sigurnosnih struktura.

Taj Izvještaj, uvjeravaju iz HDZ-a, razbija mit o prezastupljenosti Hrvata koji je, piše Večernji list, svakodnevno korišten za političko i svako drugo diskreditiranje Hrvata. Činjenice, s druge strane, ukazuju upravo na spomenutu prezastupljenost.

Prema Zakonu o državnoj službi u institucijama BiH, struktura državnih službenika bi trebala okvirno odražavati nacionalnu strukturu stanovništva BiH prema posljednjem popisu stanovništva. Prema tom popisu, koji je proveden 2013. godine, u BiH živi 3.531.159 stanovnika, od kojih se 1.769.592 izjašnjavaju kao Bošnjaci (50,11 posto), 544.780 kao Hrvati (15,43 posto), te 1.086.733 kao Srbi (30,78 posto).

Podaci ombudsmena koji su do 30. septembra 2019. godine prikupljeni iz svih državnih institucija, osim iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika i Kancelarije koordinatora za reformu javne uprave, pokazuju da procentualno učešće konstitutivnih naroda u ukupnom broju stanovnika ne odgovara baš učešću u ukupnom broju zaposlenih u državnim institucijama.

Iako ih u BiH živi više od 50 posto, Bošnjaci čine tek 44,28 posto ukupnog broja državnih službenika. Hrvati čine 18,45 posto, a Srbi 36,16 posto ukupnog broja uposlenih u državnim institucijama.

Pregledom nacionalne strukture uposlenih u institucijama BiH konstatacija Dragana Čovića o Upravi za indirektno oporezivanje BiH (UIOBiH) kao "hrvatskoj instituciji" dobija smisao. Čak 500 osoba hrvatske nacionalnosti radi u toj instituciji. U UIOBiH je zaposleno 947 Bošnjaka, iako je taj narod tri puta brojniji u odnosu na Hrvate, te etnička struktura uposlenih definitivno ne odgovara etničkoj strukturi stanovništva BiH.

Taj nesrazmjer je naročito prisutan u institucijama poput Predsjedništva BiH (15 Hrvata, 23 Srbina i 25 Bošnjaka), Generalnom sekretarijatu Vijeća ministara BiH (15 Hrvata, 13 Srba i 16 Bošnjaka), Ministarstvu pravde BiH (76 Hrvata, 67 Srba i 90 Bošnjaka), Ministarstvu vanjskih poslova BiH (94 Hrvata, 177 Srba i 209 Bošnjaka).

I u entitetu RS bi, prema Zakonu o državnim službenicima RS-a, etnička struktura zaposlenih trebala održavati etničku strukturu stanovništva. U praksi je stanje daleko od propisanog.

Sve entitetske institucije, osim Vazduhoplovnog servisa, Republičke uprave civilne zaštite, Republičkog deviznog inspektorata, Ombudsmena za djecu i Glavne službe za reviziju javnog sektora, dostavile su podatke koji pokazuju da u institucijama tog bh. entiteta radi tek 1,30 posto Bošnjaka i isti postotak Hrvata, dok Srbi čine 93,83 ukupnog broja uposlenih. Tek sedam Bošnjaka i šest Hrvata su na rukovodećim pozicijama, dok 421 ta pozicija pripada Srbima.

U tom bh. entitetu, podsjećanja radi, Bošnjaci čine 13,99 posto ukupnog broja stanovnika, a Hrvati 2,41 posto. U FBiH Bošnjaci čine 70,40 posto stanovništva, Hrvati 22,44 posto, a Srbi 2,55 posto. Tu je etnička struktura uposlenih u institucijama vlasti nešto bliža etničkoj strukturi stanovništva, te Bošnjaci čine 70,3 posto uposlenih, Hrvati 24,28 posto, a Srbi 2,55 posto.

Bošnjaci su u FBiH tri puta brojniji u odnosu na Hrvate. Međutim, kada su rukovodeće pozicije u pitanju, Bošnjacima pripada 141 pozicija, a Hrvatima 74.

Požalili su se mediji bliski HDZ-u na etničku strukturu zaposlenih u institucijama Kantona Sarajevo (KS), u kojem je, ističu, stanje katastrofalno kada su u pitanju Hrvati.

Podaci sa popisa stanovništva pokazuju da u KS živi 4,23 posto hrvatskog stanovništva, a podaci ombudsmena pokazuju da je 3,4 posto uposlenih hrvatske nacionalnosti.

S druge strane, isti ti mediji su propustili primijetiti da, primjera radi, u Kantonu 10 živi 9,55 posto Bošnjaka, a da ih je samo 5,9 posto uposlenih u institucijama tog kantona, dok Hrvati čine 89,9 posto uposlenih, a 76,79 posto ukupnog broja stanovnika je hrvatske nacionalnosti.

U Posavskom kantonu 18,99 posto ukupnog broja stanovnika čine Bošnjaci, a u institucijama vlasti ih je tek 14,8 posto.

U institucijama vlasti Zapadnohercegovačkog kantona nije bilo niti jedno mjesto za Bošnjake ili Srbe, te Hrvati čine 100 posto uposlenih.

Uzimajući u obzir da važeći zakoni propisuju obavezu usklađivanja etničke strukture uposlenih u institucijama vlasti sa etničkom strukturom stanovništva, evidentno je da ona ide na štetu Bošnjaka, te da su Hrvati mnogo zastupljeniji u odnosu na procentualno učešće tog naroda u ukupnom broju stanovnika u BiH. Samim tim teza o zastupljenosti Hrvata kao argumentu koji bi išao u prilog ugroženosti tog naroda gubi svaki smisao.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.