open-navfaktor-logo
search
Izvještaj
Ko visokom predstavniku "brani" da ide iz BiH: Inzko objasnio zašto još uvijek postoji OHR
Objašnjava Inzko u svom izvještaju da zvaničnici iz entiteta RS već neko vrijeme propagiraju pogrešnu tvrdnju da je BiH "unija država" koju su 1995. godine osnovale dvije prethodno postojeće "države"
04.11.2019. u 21:36
get url
text

Posljednje prijetnje predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika ugrožavanjem suvereniteta države Bosne i Hercegovine i nadležnosti državnih institucija, a u kontekstu "povlačenja" entiteta RS iz zakona kojima su formirane pojedine državne institucije, je korak nazad u provođenju obaveza iz "Programa 5+2", koje su institucije BiH dužne provesti prije zatvaranja Ureda visokog predstavnika (OHR).

Ocjena je to visokog predstavnika Valentina Inzka u posljednjem izvještaju, kojeg će u utorak predstaviti članicama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN). Sudeći prema sadržaju izvještaja, najveća prepreka za gašenje OHR-a je politička struktura koja se deklarativno najviše i zalaže za odlazak te institucije iz BiH.

Govoreći o pet dugoročnih ciljeva i dva uvjeta za zatvaranje OHR-a, Inzko napominje da lokalne vlasti nisu ozbiljno posvećene provođenju ove agende.

- Shodno tome, uz nekoliko izuzetaka, postoji dugoročna stagnacija, pa čak i odstupanja na mnogim područjima koja su obuhvaćena agendom – navodi se u Inzkovom izvještaju.

Jedan od uvjeta je prihvatljivo i održivo rješenje pitanja raspodjele imovine između države i drugih nivoa vlasti, a u tom segmentu, ističe visoki predstavnik, nije ostvaren bilo kakav napredak. Kada je u pitanju prihvatljivo i održivo rješenje za vojnu imovinu, Inzko napominje da je oko 30 perspektivnih vojnih lokacija u FBiH registrirano u vlasništvo države BiH.

- Registracija svih 20 potencijalnih vojnih lokacija u RS-u ostaje u potpunosti blokirana – navodi Inzko.

Pojašnjava visoki predstavnik da entitet RS ne poštuje konačne i obavezujuće sudske odluke koje se odnose na registraciju vojnih lokacija na državu BiH, a takav odnos, dodaje, predstavlja nepoštivanje pravosudnih institucija.

- Ovo nije samo tehnički spor. To je sredstvo za promociju politika RS-a fokusiranih na sistemske izazove suverenitetu države, njenom ustavnom poretku i vladavini zakona. Te se politike u RS-u temelje na pogrešnom tumačenju odredbi Dejtonskog mirovnog sporatuma koje se tiču definicije države BiH ili ustavne i pravne prirode države BiH i dva entiteta – navodi se u izvještaju.

Objašnjava Inzko u svom izvještaju da zvaničnici iz entiteta RS već neko vrijeme propagiraju pogrešnu tvrdnju da je BiH "unija država" koju su 1995. godine osnovale dvije prethodno postojeće "države".

- Nedavni primjer je "Rezolucija Narodne skupštine RS-a o zaštiti ustavnog poretka i vojne neutralnosti”, usvojena u oktobru 2017. godine, kojom se tvrdi da su ustavni poredak BiH stvorili entiteti i da se može mijenjati samo njihovim dogovorom. Rezolucijom se također pokušavaju koristiti odredbe koje se odnose na teritoriju entiteta u okviru Dejtonskog mirovnog sporazuma kako bi se spriječila registracija državne i odbrambene imovine na teritoriji RS-a na državu BiH, tvrdeći da bi takva registracija predstavljala "kršenje ustavnog poretka i međunarodnog prava" i da ne bi imala pravni učinak. Oslanjaju se na pogrešnu pretpostavku da bi bilo kakva registracija imovine na državu BiH bila ekvivalent oduzimanju teritorija RS-a – navodi Inzko.

U svojoj odluci iz jula 2012. godine, podsjeća visoki predstavnik, Ustavni sud BiH jasno je utvrdio da je, shodno relevantnim odredbama Ustava BiH, država BiH vlasnik državne imovine, a Parlamentarna skupština BiH ima isključivu odgovornost da regulira pitanje državne imovine.

- Jasno je da je pitanje državne i vojne imovine postalo sredstvo za promociju jednostranih politika RS-a usmjerenih na potkopavanje osnova Dejtonskog mirovnog sporazuma. Stoga je potrebno intenzivirati napore usmjerene na rješavanje pitanja državne i vojne imovine na političkom nivou kroz kolektivni glas međunarodne zajednice, imajući u vidu da je jedino prihvatljivo i održivo rješenje usvajanje sveobuhvatnog zakonodavstva na državnom nivou u potpunosti temeljenog na načelima Odluke Ustavnog suda BiH iz 2012. godine – poručuje Inzko.

Jedan od uvjeta je i fiskalna održivost, odnosno sposobnost vlasti da održe vjerodostojne nivoe prihoda i dugoročno servisiraju svoje obaveze.

OHR s tim u vezi prati aktivnosti Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH i Fiskalnog vijeća BiH, a razvoj situacije u ovje institucije, ističe se, izaziva zabrinutost zbog implikacija koje mogu imati na sposobnosti vlasti na svim nivoima da osiguraju nesmetano funkcioniranje institucija i izvršavanje njihovih ustavnih i zakonskih obaveza. Zabrinutost je, pojašnjava Inzko, posljedica pokušaja narušavanja sistema indirektnog oporezivanja, ali i neusvajanja Budžeta institucija BiH

- Ovi trendovi direktno narušavaju fiskalnu stabilnost i održivost u BiH i moraju se preokrenuti ako se želi postići napredak ka ispunjavanju ovog cilja – upozorava visoki predstavnik.

Fiskalno vijeće BiH, dodaje, je među institucijama na državnom nivou koje SNSD drži kao taoce, s obzirom da su predstavnici RS-a u tom tijelu (premijer RS-a i ministar finansija) najavili da će se suzdržati od učešća na sjednicama Vijeća do imenovanja kandidata SNSD-a za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.

Značajni pomaci u proteklih šest mjeseci nisu ostvareni ni u kontekstu jačanja vladavine prava. Kada je u pitanju borba protiv korupcije, Inzko podsjeća da je FBiH usvojila zakonsko rješenje kojim se uspostavlja institut specijalnog tužitelja i odjela za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, ali da taj zakon još uvijek nije proveden.

Podsjeća visoki predstavnik i na aferu "Potkivanje", u kojoj je glavnu ulogu imao predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH Milan Tegeltija.

- U junu 2019. Disciplinska komisija VSTV-a BiH odbacila je disciplinsku tužbu protiv predsjednika VSTV-a s objašnjenjem da predsjednik i potpredsjednici VSTV-a ne podliježu disciplinskoj odgovornosti, čime su ove pravosudne dužnosnike stavili iznad zakona. Pritužba se odnosila na navodni slučaj davanja mita nakon sastanka u kafiću između predsjednika VSTV-a i građanina koji je želio ubrzati svoj pravni slučaj, a audio i video snimci sastanka objavljeni su medijima – podsjeća Inzko.

Ti događaji u VSTV-u, uključujući sukob interesa, kontroverzna imenovanja sudija koji nisu najbolje rangirani kandidati, te nedostatak nezavisnosti disciplinskih tijela VSTV-a bez pravnog lijeka van samog VSTV-a, trebalo bi, smatra Inzko, potaknuti temeljnu reviziju pravila po kojima djeluje VSTV.

Neispunjavanje uvjeta ipak nije garancija da će OHR ostati u BiH, odnosno da će nastaviti djelovati sa adekvatnim kapacitetima. Inzko podsjeća da je 2002. godine budžet OHR-a iznosio 25 miliona eura, te da je imao oko 700 zaposlenih, dok budžet te institucije iznosi 5,3 miliona eura i ima 92 uposlenih.

- Samo za vrijeme mog mandata, budžet se smanjio za 53 posto, a moje osoblje za preko 58 posto. Međutim, iako se organizacija suočila sa znatnim smanjenjem osoblja i sredstava, zadaci su uglavnom ostali isti. Kako se budžet vremenom smanjuje, postaje teže dalje reducirati bez smanjenja temeljne stručnosti i kapaciteta. S obzirom na izazove koji su pred nama, moram zadržati efikasnu sposobnost ublažavanja rizika za stabilnost i ohrabriti napredak. Smanjenje osoblja predstavlja veći rizik za organizaciju kao što je OHR, koji se oslanja na svoj ljudski kapital, institucionalnu memoriju, stručnost i dugogodišnje kontakt mreže. Smanjenje finansijskih sredstava samo pogoršava problem. Potreban je snažan i učinkovit OHR, zajedno s potrebnom političkom i financijskom podrškom – zaključuje Inzko.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.