Optužbe bez osnova

Ko zaista kontrolira institucije: Čović od HDZ-ovih čelnika tražio da "otvore oči" zbog OSA-e

Objavljeno: 28.06.2019. u 16:34 Autor: Nedim Pobrić

Ukoliko su Dodik i Čović izdvojili OSA-u kao instituciju koja je pod kontrolom politike, nameće se zaključak da ostale iz pravosudno-policijskog sistema to nisu, poput Granične policije ili SIPA-e, a o neovisnosti policijskih agencija u entitetu RS i kantonima u kojima vlada HDZ suvišno je govoriti

Predsjednik HDZ-a Dragan Čović je jako zabrinut zbog, kako je kazao, nepostojanja funkcionalne pravne države. Tu zabrinutost dijeli i njegov partner iz SNSD-a Milorad Dodik, baš kao i ogromna većina građana BiH. Razlika između građana sa jedne te Čovića, Dodika i pripadajućih im struktura sa druge strane je što ovi prvi uzroke "nepostojanja funkcionalne pravne države" vide u političkoj kontroli pravosudnog sistema, a ovi drugi u nepostojanju političke kontrole nad jedinom državnom institucijom u tom sistemu, Obavještajno-sigurnosnom agencijom (OSA) BiH.

Upravo se ta institucija u posljednjih nekoliko dana ponovo, po ko zna koji put, našla na udaru Čovića, Dodika te njihovih političkih partnera i medija za čiju su se "naklonost izborili". Za Dodika je OSA "otrgnuti centar moći" jer nema parlamentarnog nadzora, a istog je mišljenja i Čović.

- Duboko smo uvjereni da jedan narod, čak jedna stranka, par pojedinaca, upravlja čitavim obavještajnim sektorom. To nije pod nadzorom i mora se staviti pod nadzor parlamenta – kazao je Čović danas nakon sjednice Predsjedništva HNS-a, njegove nevladine organizacije.

S jedne strane je nemoguće ne složiti se sa Dodikom i Čovićem. Zaista je potrebno u Parlamentarnoj skupštini BiH formirati Zajedničku komisiju za nadzor nad radom OSA-e. Međutim, problem je u činjenici da njeno formiranje ne dozvoljavaju upravo Dodik i Čović. Prijedloge za imenovanja parlamentarnih komisija nisu dostavili samo SNSD i satelitske stranke, a u blokiranju finalizacije tog procesa im svesrdnu podršku pruža HDZ.

Problem sa, kako to kažu zvaničnici SNSD-a i HDZ-a, "nepostojanjem parlamentarnog nadzora" seže još od prošlog mandata, kada su iz Komisije istupili članovi SNSD-a, a nakon smjene Nikole Špirića (SNSD) zbog falsificiranja zvaničnog dokumenta Komisije. Međutim, iz njihovih javnih istupa bi se dalo zaključiti da je OSA ta koja opstruira formiranje Komisije, a ne obrnuto.

Ukoliko su Dodik i Čović izdvojili OSA-u kao instituciju koja je pod kontrolom politike, nameće se zaključak da ostale iz pravosudno-policijskog sistema to nisu, poput Granične policije ili SIPA-e, a o neovisnosti policijskih agencija u entitetu RS i kantonima u kojima vlada HDZ suvišno je govoriti. O apsolutnoj političkoj neovisnosti pravosudnih institucija, poput VSTV-a i Tužilaštva BiH, svjedoči beskompromisna borba Dodika i Čovića za očuvanje postojećeg stanja.

Ako, primjera radi, policijske agencije nisu pod kontrolom Dragana Čovića, bilo bi zaista uzbudljivo čuti objašnjenje predsjednika HDZ-a o razlozima organiziranja i karakteru nedavnog sastanka u Širokom Brijegu. Tom su sastanku, prema informacijama Faktora iz policijskih krugova u Hercegovini, prisustvovali svi HDZ-ovi ministri unutrašnjih poslova i policijski komesari u kantonima u kojima je ta stranka na vlasti, od kojih je Čović zatražio da "dobro otvore oči" i izvještavaju ga o aktivnostima OSA-e.

Aktuelna afera u kojoj je glavni akter predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija u prvi plan je izbacila sve anomalije pravosudnog sistema i hitnu potrebu da se te anomalije korigiraju. To bi u praksi značilo i, u najmanju ruku, funkcionalnije Tužilaštvo BiH, u kojem dokazni materijal ne bi skupljao prašinu u ladicama ili se gubio na putu od jedne do druge pravosudne institucije.

U tom kontekstu vrijedi podsjetiti i na konkretnu Dodikovu zamjerku na račun OSA-e, koju je sa javnošću podijelio na vanrednoj konferenciji za medije povodom spoznaje da ta Agencija čita ono što mediji objavljuju, a to je da OSA prikuplja inkriminirajući sadržaj o političarima i dostavlja ga tužilaštvima. Potpuno je razumljiv ugao iz kojeg Dodik, uvjetovan vlastitim političkim i egzistencijskim potrebama, tu činjenicu posmatra kao spornu, ali je prikupljanje inkriminirajućih podataka o političarima i svim ostalim osobama te njihovo dostavljanje nadležnim tužilaštvima osnovni zadatak te Agencije, utvrđen Zakonom za kojeg su svojevremeno glasali i zvaničnici SNSD-a i HDZ-a. Istim tim Zakonom je onemogućeno postojanje bilo koje druge obavještajne službe na teritoriju BiH, pored OSA-e, te bi "borci za pravnu državu" Dodik i Čović, s tim u vezi, teško mogli opravdati postojanje paraobavještajnih struktura, poput onih koje djeluju pri institucijama entiteta RS ili u okviru nevladine organizacije HNS.

Sudeći prema višegodišnjem kontinuitetu napada na OSA-u, udruženi derogirajući poduhvat SNSD-a i HDZ-a BiH kada je ta Agencija u pitanju će se zasigurno nastaviti i neće stati na fabriciranim aferama i javnim kritikama. Koliko god izmišljanje afera utječe na kapacitete OSA-e u realizaciji vlastitih obaveza, ono je ujedno i najadekvatnija potvrda ispravnosti rada te Agencije, naročito ukoliko u obzir uzmemo činjenicu u kojim se kuhinjama te afere spremaju.

Izvor:   Faktor

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected]

Vezani članci

Iz kategorije