Ivana Korajlić, direktorica organizacije Transparency International BiH, istakla je da njihova zaštita nije adekvatna ni efikasna.

Rekla je da je postojeći državni zakon imao nekog efekta jer je bilo situacija kada su zaposleni koji su prijavljivali korupciju vraćani na posao, ali da ti efekti nisu adekvatni, posebno kada se prijavljuje veća korupcijska afera gdje prijavitelji trpe veće posljedice, a onda zakaže sistem.

- I kada zaposleni dobiju status zaštićenog prijavitelja, trpe posljedice. Imamo slučaj zaposlenika Uprave za indirektno oporezivanje BiH, kojem i dalje pružamo pravnu pomoć, on i dalje trpi. Protiv njega su pokrenuta tri disciplinska postupka, ostao je bez posla, tužio UIO zbog diskriminacije, ali je prijava korupcije zanemarena. Tri godine ju je tužilaštvo držalo u ladici i onda je donesena naredba o nepokretanju istrage bez obzira na izvještaj Državne agencije za istrage i zaštitu – rekla je Korajlić.

VEZANI TEKST - Zviždač Emir Mešić tužio UIOBiH jer je kažnjen i premještanjem na niže radno mjesto

Naglasila je da će se ljudi sve manje usuđivati prijavljivati korupciju jer se po prijavama ne radi, institucije nisu za to zainteresirane.

Korajlić je kazala da nemaju podatke koliko je postupaka pokrenuto na osnovu prijava korupcije, ali da su od 2014. godine, od kada je na snazi zakon, bila 32 zahtjeva za zaštitu.

- Deset ih je dobilo status zaštićenog prijavitelja. Ne mogu sa sigurnošću reći da li je ijedna prijava imala rezultate. U RS-u su bila samo dva zahtjeva. Prije će biti da je razlog da ljudi ne žele da se u to upuštaju – dodala je Korajlić.

Ona je napomenula da na nivou Bosne i Hercegovine postoji zakon koji se odnosi na zaposlene u institucijama BiH kao prijavitelje korupcije, na nivou FBiH pak nema ni zakona, u RS-u zakon predviđa sudsku zaštitu, a Brčko Distrikt ima slična rješenja kao državni zakon.

Izmjene i dopune Zakona o zaštiti prijavitelja korupcije u institucijama BiH uputila je zastupnica Mirjana Marinković-Lepić navodeći kao motiv, između ostalog, to da se želi doprinijeti poboljšanju provođenja zakona, te da su Transparency International i mreža Account primijetili nedostatke u zakonu i pripremili njegove dopune prije pet godina, ali se ništa po tom pitanju nije uradilo.

Predloženim izmjenama i dopunama se proširuje pojam uzbunjivanja kao i krug osoba koje mogu dobiti status zaštićenog uzbunjivača sa zaposlenih u institucijama na sve druge koji mogu doći do saznanja o korupciji zbog posebnih odnosa sa institucijama BiH. Predloženim se ostavlja mogućnost da biraju između eksternog i interbnog prijavljivanja, uvodi se pravo pokretanja tužbe i, kao sastavni dio sudske zaštite, pravo osiguranja obezbjeđenja ako se smatra ugroženim.

Inače, jučer je bio Međunarodni dan zvizdača.