Ponedjeljak, 04.03.2024.
FOTO: Ajdin Cocalić

Komemorativna sjednica: Obaveza svih je sjećati se onih koji su poginuli u danima agresije na BiH

Obaveza svih je da se sjećaju onih koji su najtežim danima agresije na Bosnu i Hercegovinu dali živote, istaknuto je na zajedničkoj komemorativnoj sjednici Skupštine Kantona Sarajevo, Gradskog vijeća Sarajeva i općinskih vijeća s područja Kantona Sarajevo koja je organizirana danas povodom obilježavanja Dana sjećanja na sve ubijene i ranjene građane Sarajeva.

Prošlo je 29 godina od jednog od najstrašnijih dana za Sarajevo kada je na pijaci Markale u eksploziji minobacačke grante ispaljene s agresorskih položaja ubijeno 68 ljudi, a 142 osobe su lakše i teže ranjene. Ovaj datum zato je dan kada se obilježava Dan sjećanja.

Dopredsjedavajući Skupštine Kantona Sarajevo Vibor Handžić podsjetio je da je 5. februar odabran kao Dan sjećanja jer je to dan kada se dogodio stravičan zločin i najveći masakr u gradu u kojem je tokom četiri godine potpune opsade grada ubijeno više od 12.000 ljudi među kojima je 1.601 dijete, dok je oko 50.000 ranjeno.

Zato je pozvao da se ne dozvoli da veo zaborava prekrije nevine žrtve i počinjene zločine agresora, dodajući da je dužnost sjećati se građana koji su dali život za slobodu i domovinu.

Dekan Fakulteta islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu Zuhdija Hasanović koji se obratio na komemorativnoj sjednici kazao je da godine prolaze, ali praznina u srcima ostaje, a rane ne zacjeljuju i one postaju još veće kada se vide mjesta gdje su građani poginuli.

Kaže da je prošlo više od 30 godina od kada su Bosnu i Hercegovinu napali granatama i snajperskim mecima sa svake strane i svakog uzvišenja i kada se ginulo u svakom trenutku na svakom mjestu od metaka i gelera, ali i od boli i saznanja da je BiH bila prepuštena sama sebi.

- Sami smo bili malobrojni, nenaoružani, slabo organizirani, a povrh toga i optuživani da smo zajedno s drugima razbili nam zajedničku državu. Teško je u tim vremenima bilo biti optimista, ali se pokrenuo tada duh bosanski - dodao je Hasanović.

Kaže da su se tada podigli svi kako bi branili grad i BiH potpuno svjesni da ako padne glavni grad past će i Bosna i Hercegovina, nestat će kolijevka višestoljetnih različitosti i zajedničkog života, raspršit će se san o zemlji na razmeđu svjetova koji ih poput mosta spaja.

- Nije nas bilo puno, ali smo bili jedinstveni, svi koji su ostali u gradu bili su nam bliski, a u fokusu je bilo ono što je bilo zajedničko - podvukao je Hasanović u obraćanju okupljenima u Narodnom pozorištu.  

Sarajevska pijaca Markale tokom rata u Bosni i Hercegovini bila je jedno od mjesta gdje su građani mogli nabaviti osnovne životne namirnice kojih je tokom četiri godine opsade itekako nedostajalo.

Pijaca i zatvorena Gradska tržnica Markale u starom dijelu Sarajeva granatirane su u dva navrata. Nakon februara 1994. godine, u masakru na samom kraju rata, 28. augusta 1995. godine, kod Gradske tržnice Markale poginula su 43, a ranjena 84 civila.

Faktor pratite putem aplikacija za Android i iOS.
Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter.
Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na redakcija@faktor.ba.
Vezani tekstovi
Više iz kategorije
Najnovije Najčitanije Na vrh