Stoga je objašnjenje ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedina Konakovića da zakon još nije usvojen jer su se javile određene nesuglasice zbog nekih vjerskih pitanja, odnosno nošenja hidžaba, samo skretanje pažnje.

Usvajanje ovog zakona, kao jednog od šest "evropskih", dogovorili su predsjednici stranaka vladajuće koalicije ("Trojka", SNSD i HDZ), ali je potom skinut s dnevnog reda sjednice Vijeća ministara 23. augusta.

Tada je Konaković na press konferenciji kazao da je on u jednom članu zakona vidio "potencijalni problem koji se odnosi na vjerske simbole koji bi mogli značiti da sutkinje islamske vjeroispovijesti, koje su pokrivene, u nekom spornom tumačenju možda ne bi mogle biti sudije ili obnašati pravosudne funkcije", te su tražili dodatna tumačenja "da eventualno izbjegnemo tu vrstu diskriminacije".

VEZANI TEKST - Krišto: Vijeće ministara nije dogovorilo dva zakona zbog nesuglasica, pojavila su se neka vjerska pitanja

Nezir Pivić, pravnik, bivši zamjenik ministra pravde Bosne i Hercegovine i aktuelni zastupnik SDA u Parlamentu FBiH, istakao je da je Konaković pokušao, igranjem na osjetljivu temu, skrenuti pažnju sa činjenice da Nacrt zakona o sudovima ne ispunjava uvjete EU-a, da umanjuje krivičnu nadležnost Suda i Tužilaštva BiH i da ne predviđa nadležnost Višeg suda da ujednačava pravnu praksu.

Pivić je kazao da snažno pozdravlja osnivanje novog i nezavisnog suda s ciljem izdvajanja Apelacionog odjeljenja Suda BiH, ali ističe da to nije suština obaveze koju BiH ima na putu ka EU.

- Evropska unija od nas zahtijeva osnivanje Vrhovnog sud Bosne i Hercegovine koji bi bio četvrta sudska instanca i prema kojem bi postojao izlaz iz entitetskih sistema sudova. To je dakle pravna i politička suština koju EU od nas traži.

U vezi sa navodima koje je iznio ministar vanjskih poslova, da pojedine odredbe Nacrta zakona ugrožavaju pravo na slobodu vjere i vjeroispovjesti, to nije moguće jer je navedeno pravo garantovano Ustavom BiH, Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i sloboda i drugim instrumentima međunarodnog prava koji su dio Ustava BiH. Nije ga moguće ograničiti, umanjiti ili oduzeti. Ministar vanjskih poslova je pokušao, igranjem na osjetljivu temu, skrenuti pažnju sa činjenice da Nacrt ne ispunjava uvjete EU-a, da umanjuje krivičnu nadležnost Suda i Tužilaštva BiH i da ne predviđa nadležnost Višeg suda da ujednačava pravnu praksu – dodao je Pivić.

Naglasio je da je Venecijanska komisija davala preporuku da se u toku pripreme zakona o Vrhovnom sudu BiH precizira i krivična nadležnost Suda BiH.

- Dakle, nije kazala da se ona smanji ili poveća, već da se samo precizira. Međutim iz teksta člana 16. Nacrta zakona o sudovima BiH uočavam da je došlo do zloupotrebe, to jeste da je pod izgovorom preciziranja, krivična nadležnost Suda BiH i u vezi sa njim i Tužilaštva BiH bitno umanjena. Naprimjer, ako krivično djelo korupcije bude izvršeno samo na teritoriji RS-a, bez obzira na štetu koja nastane za državu Bosnu i Hercegovinu, Sud i Tužilaštvo BiH neće biti nadležni. Prema trenutno važećem zakonu, Sud i Tužilaštvo BiH bi bili nadležni – naveo je Pivić.

VEZANI TEKST - Sattler razgovarao s Bunozom i upozorio: Usvojiti zakone bitne za napredak ka EU, idućih desetak dana ključno

Između ostalih, VSTV je Ministarstvu pravde BiH, koje je predlagač Nacrta zakona o sudovima, dostavio izjašnjenje o predloženom zakonu.

Upravo je VSTV krajem 2015. godine donio odluku o zabrani nošenja vjerskih obilježja u pravosudnim institucijama, a potom u februaru 2016. godine usvojilo i zaključke, između ostalog, da ostaje pri ranijem zaključku koji se odnosi na zabranu nošenja vjerskih obilježja u pravosudnim institucijama.

- Nakon toga VSTV nije razmatrao niti poduzimao dodatne aktivnosti u vezi s ovom temom – odgovorili su iz VSTV-a.

Iz ovoga bi se moglo zaključiti da ne vide nešto sporno u ovom smislu u zakonu.

- U odnosu na pitanje u vezi s Nacrtom zakona o sudovima Bosne i Hercegovine, VSTV je dostavilo Mišljenje koje je usvojeno na sjednici 10. novembra 2022. godine. U navedenom mišljenju, između ostalog, izneseni su razlozi zbog kojih je Vijeće protiv smanjenja nadležnosti Suda Bosne i Hercegovine. Konkretno, predloženo je da se u stavu (2) tačka c) člana 16. Nacrta zakona formulacija "šteta velikih razmjera po institucije Bosne i Hercegovine" izmijeni na način da odredba glasi: "šteta velikih razmjera za državu Bosnu Hercegovinu", dakle brisanje riječi "institucije Bosne i Hercegovine".

Naime, Vijeće je iznijelo stav da je predloženim rješenjem u Nacrtu zakona neosnovano sužena nadležnost za krivična djela koja imaju reperkusije u vidu štetne posljedice po Bosnu i Hercegovinu na samo jedan segment koji obuhvata isključivo institucije BiH, dok se ostavlja van domašaja potencijalno široka kategorija krivičnih djela koja mogu imati izuzetno ozbiljne posljedice po Bosnu i Hercegovinu – odgovoreno nam je iz VSTV-a na pitanja o zamjerkama koje su imali na Nacrt zakona o sudovima.

Konaković je i na press konferenciji u petak odgovarao na pitanja o Nacrtu zakona o sudovima.

- Mislim da se radi o različitim intepretacijama jer nikad ne bismo pristali da se formiraju sudovi kojima se razvlašćuje državna nadležnost i spušta na entitete. Ministar pravde BiH Davor Bunoza uvjerava da ovdje nema govora o tome, da i sada postoji razgraničenje između stepena djela. Nećemo dozvoliti da se gubi nadležnost Suda BiH, njegova funkcionalnost. Zato još nije usvojen zakon – rekao je Konaković te ponovio da se javilo i pitanje tumačenja šta su vjerski simboli.

Izjavu ministra pravde BiH Davora Bunoze nismo uspjeli dobiti.