Usklađenost obrazovanja s potrebama tržišta rada jedan je od preduvjeta za izapošljavanje mladih ljudi po završetku školovanja.

Kada se udruže partneri s jasnom vizijom i konkretnim namjerama, onda ni rezultati neće izostati. Primjer za to je saradnja kompanije "Prevent Components" Goražde, Ministarstva za obrazovanje Bosanskopodrinjskog kantona i njemačkog Društva za međunarodnu saradnju (GIZ) koja je rezultirala modernim obrazovnim sistemom za prerađivače plastike, u skladu s potrebama privatnog sektora u BiH, koji se primjenjuje od školske 2019./2020. godine.

U okviru projekta "IDEAL- Poboljšanje i razvoj obrazovnog sistema za plastičare u Bosni i Hercegovini", podržana je izrada standarda za zanimanje "prerađivač plastičnih masa". Školovanje za ovo zanimanje nudi samo jedna škola u BiH - JU Srednja stručna škola "Džemal Bijedić" Goražde, a praktična nastava se odvija u pogonima kompanije "Prevent Components".

Učenici koji se školuju za ovo zanimanje su već od prvog dana kroz praktičnu nastavu uključeni u proces rada u kompaniji, gdje imaju podršku mentora, obezbijeđen im je topli obrok, prijevoz kao i naknada za obavljanje praktične nastave.

U prvoj generaciji učenika koji imaju priliku obavljati praktičnu nastavu u okviru projekta IDEAL je i Asmir Sijerčić koji takođe pohađa smjer obrađivač plastike i smjesa.

- Za mene je super što radimo u firmama zato što odmah od prve godine u firmi se upoznajemo s tim materijalom, mašinama i načinom rada. Radnici u kompaniji mnogo nam pomažu. Mislim da je to odlično kada radite u firmi i primate prvu platu to vas motivira na daljnji rad i želite učiti još više. Idemo jednom sedmično i za taj dio prakse dobijamo određen iznos novca. Mislim da će svaka naredna godina školovanja biti više prakse odnosno radnih dana. Volio bih raditi ovaj posao koji je jako dobar i tražen – ističe Sijerčić.

Mentorica u kompaniji "Prevent Components" Dženana Omanović naglašava da postoji urađen nastavni plan i program kojim je jasno definirano kod svakog dolaska šta je u fokusu praktične nastave

„Ono što mi preferiramo jeste individualni rad s učenicima tako da svaki od njih taj dan dobije maksimalnu pažnju i posvećenost, kako bi na što bolji način mogli razumijeti šta se tu radi. Ovim projektom mi smo dobili jako puno. Kao kompanija koja poznaje zahtjeve tržišta i njih možemo da prenesmo na obrazovanje i na ove učenike kako bi na kraju njihovog formalnog obrazovanja dobili kadar koji će biti apsolutno spreman za potrebe rada naše firme. Jako je bitno da se napravi spona između nastvanog plana i prakse - pojašnjava Omanović.

Sektor plastike je vrlo jak i brzorastući sektor u BiH kojem nedostaju kvalificirani radnici. Novi nastavni planovi i programi i saradnja između škola i kompanija, a time i bolja kvalificiranost radnika i učenika su od ogromnog značaja za "Prevent" i druge kompanije u ovom sektoru, kako bi zadovoljili svoju buduću potražnju za kvalificiranim radnicima.

„Shvatili smo da ćemo kad-tad doći u poziciju da ćemo imati sve manji broj ljudi koji će se uopće školovati u BiH i onda smo kroz našu kompaniju "Prevent Components", došli na ideju da uđemo u formalni dio obrazovanja i da poboljšamo praktičnu nastavu. Riješili smo da se fokusiramo na područje Goražda, jer smo smatrali da ima potencijal. Fondacija Hastor je u partnerstvu sa GIZ-om napisala projekt i glavni cilj je bio da izmijenimo legislativu kako bi jedno cijelo odjeljenje stručne škole moglo da dođe u kompaniju i da tamo radi praktičnu nastavu, te da se to računa kao redovna školska aktivnost. Imali smo veliki izazov, ali uključili smo sve ključne aktere - ističe direktor Fondacije „Hastor“ Seid Fijuljanin.

Dodaje da nije bilo lako jer je trebalo ubijediti i predstavnike nadležnih institucija šta sve oni trebaju da urade, ali da se ipak uspjelo.

- Rezultiralo je time da smo imali četiri kompanije iz ove industrije koje su bile spremne da se uključe na način kako to rade kompanije u Njemačkoj, Švicarskoj, Austriji u tzv. dualnom sistemu. Taj sistem ovdje sada izuzetno dobro funkcionira. Djeca, ne samo da do sada nisu imali priliku da rade praktičnu nastavu u kompanijama, već mnogi od njih, da ne kažem 95 posto, nisu znali kako izgleda jedan radni pogon za ono zanimanje za koje se oni zapravo školuju. To je jedan od velikih uspjeha ovog projekta jer, ne samo da će se djeca upoznati s radnim procesima i modernim tehologijama, već će biti u prilici da zavole rad i ono što ih čeka u budućnosti. Mi smo se kroz projekt obavezali da svima ponudimo posao, dakle jedno cijelo odjeljenje ćemo zaposliti, i to je po mom mišljenju najmanji izazov. Ono što mene raduje jeste da se ovaj projekt nastavlja - navodi Fijuljanin.