open-navfaktor-logo
search
Koronavirus
Kontradiktorna evropska politika: Iako zaostaje u broju vakcinisanih, EU izvezao čak 34 miliona doza
Evropska unija našla se pod udarom kritika zbog nacionalizma i protekcionizma kad je prošle sedmice odbila izvesti pošiljku vakcina protiv koronavirusa koju je AstraZeneca namijenila Australiji u tu zemlju.
12.03.2021. u 09:06
get url
text

Međutim, brojke o izvozu vakcina iz EU-a i njihova usporedba s drugim velikim silama daje potpuno drugačiju sliku – Evropska unija, unatoč nestašici vakcina za svoje stanovništvo i sporijem tempu vakcinisanja od ostalih, pa i zabrani izvoza, od početka februara izvezla je čak 34 miliona doza vakcina u desetak država, pa i one koje su na vrhu po brzini vakcinisanja. S druge strane, druge države nisu bile tako humanitarno raspoložene i ne dijele vakcine ni s kim.

EU nije objavio podatke

Kontradiktorno je kako je upravo EU središte i motor izvoza vakcina, ali istovremeno ne može vakcinisati svoje stanovništvo, što zbog manjka isporučenih doza, što zbog logističke nepripremljenosti.

Dokument koji je dobio New York Times pokazuje da je od 34 miliona doza koje su proizvedene u pogonima u EU između 1. februara i 9. marta najveći broj doza – više od devet miliona – otišlo u Veliku Britaniju, državu s kojom je Evropska komisija, posredno, preko spora s farmaceutskom kućom AstraZeneca, koja je smanjila isporuku EU, ali ne i Velikoj Britaniji, uplela u natezanja, pa čak i u jednom trenu – navodno greškom – aktivirala tvrdu granicu između Sjeverne i Republike Irske, ali i uvela zabranu izvoza vakcina.

Svaka farmaceutska kompanija koja proizvodi u Evropskoj uniji treba zatražiti dopuštenje za slanje vakcina u inozemstvo kako bi se farmaceutske kompanije prisilile na transparentnost i izvršavanje ugovora s EU-om u potpunosti, kaže se u regulativi koju je usvojila Evropska komisija te je jučer produžila do kraja marta.

Italija je tako postala prva i za sada jedina zemlja koja se pozvala na pravilo nadzora izvoza. Druge države imaju otvorene transportne linije tako da je Velika Britanija primila vakcine izrađene u pogonima u Nizozemskoj i Njemačkoj kako bi još ubrzala vakcinisanje kod kuće, ali istovremeno ne izvozi vakcine i sve je zalihe iz pogona u toj državi zadržala za sebe. Nakon Britanije, najveći primatelj Evropske vakcine je Kanada s gotovo četiri miliona doza, a treći Meksiko sa 3,1 milionom. EU je prema Sjedinjenim Državama poslala 954.000 doza od početka februara iako je riječ o velikom proizvođaču, ali njihova politika vakcinisanja također ne dopušta izvoz, pa ni susjedima, Kanadi i Meksiku, a tu prazninu ispunjava EU. Iz EU-a je u istom periodu izvezeno najmanje 2,7 miliona doza u Japan, u Saudijsku Arabiji milion, u Čile i Singapur 800 hiljada, Maleziju 660 hiljada i u Australiju 600 hiljada doza, tako da je nedavna odluka Italije, a koju je podržala EK, da ne dopusti izvoz 250 hiljada doza cjepiva AstraZenece u Australiju, iako je kompanija to tražila, samo kap u moru, piše New York Times.

EU, istovremeno dok izvozi vakcine, zaostaje u vakcinisanju iza drugih država, Velike Britanije, Izraela i SAD-a. Prema podacima OurWorldInData, u EU je vakcinu primilo samo 6,6 posto stanovništva, u Izraelu 58 posto, 33 posto u Britaniji a 18 u Sjedinjenim Državama. EU nije objavio podatke o izvozu vakcina, ali o njima se vode žučne rasprave u Briselu.

Dio dužnosnika smatra da bi objava razbjesnila stanovnike Unije – s pravom – koji čekaju na svoju dozu, dok istovremeno kompanije s kojima je Evropska komisija u ime svojih članica sklopila ugovore o kupovini vakcina, smanjuju isporuke Uniji, dok drugim državama nesmetano prodaju vakcine te tako omogućuju stanovnicima da nastave normalniji život, ali i brži ekonomski oporavak nakon godine dana pandemije.

Evropska komisija ionako je na udaru zbog nemogućnosti da natjera kompanije da ispune uvjete iz ugovora i isporuče ugovorene doze cjepiva i kritika da se nedovoljno dobro osigurala u slučaju ovakvih situacija.

Dolaze nove vakcine

Drugi dio dužnosnika pak smatra kako je mudro što EU i dalje izvozi vakcine, čak i po cijenu nezadovoljstva vlastitih građana. Kao glavni razlog navode da je zbog globaliziranje prirode lanaca opskrbe sirovinama za proizvodnju vakcina Evropskoj uniji, koja uvozi komponente za izradu vakcina od 83 globalnih proizvođača, bolje da ne pokreće trgovinski rat.

Kriza za Bruxelles ne bi trebala trajati predugo – politički gledano, opskrba će se u drugom tromjesečju ove godine koliko-toliko regulirati, dolaze nove vakcine pa je tako jučer Evropska agencija za lijekove dala odobrenje za korištenje one Johnsona i Johnsona, te će nacionalni političari morati prestati kriviti EK za presporo vakcinisanje kod kuće.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.