Kraj zloupotrebama: U organima vlasti u KS neće se više dobijati puna plaća za bolovanje

Objavljeno: 10.03.18 u 19:29 Autor: M. A.

Pred članovima Vlade Kantona Sarajevo uskoro će se naći prijedlog novog zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti u KS, koji bi trebao smanjiti zloupotrebe bolovanja uposlenika u javnom sektoru, koje su do sada očigledno bile jako česte.

FOTO: ILUSTRACIJA
FOTO: ILUSTRACIJA

Prema novim propisima, ako prođu sve zakonske procedure, svim uposlenicima u organima vlasti u Kantonu Sarajevo (pravobranioci, zamjenici pravobranioca KS, državni službenici i namještenici u organima državne službe Kantona, ministarstvima, članovi Skupštine, članovi Vlade KS, premijer KS, savjetnici u Skupštini Vladi KS, savjetnici rukovodioca samostalnih uprava i uprava organizacija...) neće se više isplaćivati puni iznos plaće do 42 dana bolovanja, kako je to trenutno regulisano aktuelnim Zakonom o plaćama i naknadama u organima vlasti KS, već će dobijati do 80 posto od plaće. Potvrdio je to za Faktor ministar pravde KS Mario Nenadić.

Novim zakonom protiv zloupotreba

- I dalje imamo borbu sa sindikatima koji nisu za ovaj prijedlog, ali mi se spremamo da idemo na Vladu. Šta god otišlo prema Vladi, mislim da će ona tražiti da u zakon uđe da se bolovanje isplaćuje do 80 posto. Ja sam dao nalog da to krene u proceduru, skupljaju se redovna mišljenja institucija i ministarstava, a mislim da ćemo već sljedeće sedmice zvanično uputiti ovaj zakon u proceduru – kazao je Nenadić.

Donošenje novog zakona izgleda da je jedini način da se spriječe zloupotrebe korištenja bolovanja uposlenika u javnom sektoru, koji iskorištavaju to što dobijaju punu plaću i kada ne rade, pa produžavaju ili uzmu nekoliko dana bolovanja, iako za to zapravo nemaju valjanog razloga.

- Ako vam ista plaća ide i u vrijeme rada i za vrijeme spriječenosti rada, to je toliko destimulativno u javnom sektoru da se naravno  ostavlja veliki prostor za spekulacije o zloupotrebi bolovanja – dodao je Nenadić.

Da se nešto poduzme u vezi sa ovim pitanjem, ministra pravde nagnale su, između ostalog, i informacije o prečestim i predugim bolovanjima u Općinskom sudu Sarajevu, o čemu je Faktor ranije pisao. Tada je direktorica Općinskog suda Janja Jovanović izjavila da je u u toku 2016. godine u ovom sudu evidentirano oko 51.000 sati bolovanja do 42 dana.

- Ako se ti sati podijele sa 176 (prosječan mjesečni broj sati ili u prosjeku 22 radna dana mjesečno) može se konstatovati da je sa posla odsustvovalo oko 26 radnika u toku pretprošle godine – kazala je ranije Jovanović.

Oko 4.000 osiguranika na bolovanju dužem od 42 dana

Pored 51.000 sati bolovanja do 42 dana, Iz Zavoda zdravstvenog osiguranja KS dobili smo informaciju da je u toku 2016. godine, 23 uposlenika Općinskog suda u Sarajevo bilo na bolovanju dužem od 42 dana.

- Oni su ostvarili 9.640, odnosno 1.205 radnih dana. Ovo znači da je prosječno svaki radnik bio na bolovanju 419, 13 sati odnosno 52,39 dana, dok je kod Kantonalnog suda u Sarajevu za isti period bilo četiri uposlenika privremeno spriječeno za rad, a koji su ostvarili 2.104,00 sata, odnosno 263 radna dana. Ovo znači da je prosječno svaki radnik bio na bolovanju 526 sati odnosno 65,75 dana. Međutim, u potonjem slučaju je jedan radnik ostvario 1.448 sati privremene spriječenosti za rad, dok su preostala tri radnika ostvarili 256, 232 i 168 radnih sati privremene spriječenosti za rad – kazali su za Faktor u ZZOKS.

Kada je u pitanju 2017. godina, 23 uposlenika Općinskog suda u Sarajevo bili su na bolovanju više od 42 dana, koji su ostvarili 8.880, odnosno 1.110 radnih dana.

- Ovo znači da je prosječno svaki radnik bio na bolovanju 386,08 sati odnosno 48,26 dana, dok je kod Kantonalnog suda u Sarajevu za isti period bilo 2 uposlenika privremeno spriječeno za rad, a koji su ostvarili 904 sata, odnosno 113 radna dana. Ovo znači da je prosječno svaki radnik bio na bolovanju 452 sata odnosno 56,5 dana – dodaju iz Zavoda.

Dobili smo i podatak da je od oko 430.000 osiguranika u toku 2016. godine, 4.201 osiguranik bio na bolovanju u trajanju dužem od 42 dana.

- 4.201 osiguranika je bilo na bolovanju preko 42 dana koji su ostvarili 1.733.507,90, odnosno 216.668,49 radnih dana. Ovo znači da je prosječno svaki radnik bio na bolovanju 412, 64 sati odnosno 51,58 dana. U toku 2017. godine, 3.585 osiguranika je bio privremeno spriječeno za rad (bolovanje) preko 42 dana, koji su ostvarili 1.259.996,00, odnosno 157.499,5 radnih dana. Ovo znači da je prosječno svaki radnik bio na bolovanju 351,46 sati odnosno 43,93 dana – kazali su iz Zavoda, dodavši da je u toku 2016. godine Zavod po osnovu naknade plaće za bolovanje isplatio 5.886.551 KM.

Češće kontrole bolovanja

Kako bi se spriječile zloupotrebe bolovanja, kojih je najviše u javnom sektoru, Zavod zdravstvenog osiguranja KS je 2016. godine primio u radni odnos tri ljekara kontrolora, kojima je zadatak da utvrde nepravilnosti kada je u pitanju korištenje bolovanja.

- Kontrolori su intenzivno radili na uspostavi različitih mehanizama kontrole propisivanja lijekova, prava na korištenje ortopedskih i drugih medicinskih pomagala, utvrđivanja privremene spriječenosti za rad kao i drugih kontrola koje su dovele do racionalizacije bolovanja. Postupajući po prigovorima kontrolori su u toku navedenog perioda izvršili kontrolu bolovanja za 171 osiguranika i ustanovljeno je da 23 kontrolisana slučaja bolovanja nisu vođena u skladu sa Pravilnikom o postupku i kriterijima za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad osiguranika – navode iz Zavoda.

Ipak, nezvanično saznajemo da je broj utvrđenih nepravilnosti i zloupotreba mnogo veći.

Iz Zavoda zdravstvenog osiguranja KS dodaju da su uspostavili i dodatni kontrolni mehanizam kroz Drugostepenu ljekarsku komisiju.

- Naime, zainteresovani subjekti (osiguranik, poslodavac i kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja) imaju pravo da, u roku od 48 sati od saopćenja ocjene o privremenoj spriječenosti za rad, ulože prigovor na tu ocjenu Drugostepenu ljekarsku komisiju, koja bolovanje utvrđuje u odgovarajućem postupku na osnovu nalaza izabranog doktora medicine, odnosno Ljekarske komisije i medicinske dokumentacije (nalaz doktora specijaliste, otpusne liste, liste o povredi na radu, nalaza i mišljenja o profesionalnom oboljenju, nalaza i mišljenja nadležnog organa o kategoriji kao i neposrednog pregleda osiguranika. Na ovaj način posredno se vrši kontrola rada doktora medicine od zainteresiranih subjekata – zaključili su iz Zavoda.