Podsjetio je Gelie da je Dejtonski mirovni sporazum zaustavio rat u BiH, ali da je stvorio složenu ustavnu konstrukciju u kojoj nešto više od tri miliona građana sa prosječnim prihodom od 6.000 eura godišnje finansiraju 13 vlada i parlamenata, pet predsjednika i ne manje od 149 ministara.

- Četvrt vijeka kasnije, ovaj sistem je dosegao svoje granice i više ne zadovoljava mnoge ljude – napisao je Gelie.

Sporazum je, navodi se u tekstu, promijenio strukturu zemlje tako da odražava etničko čišćenje i potvrđuje agresiju. Povratak izbjeglica je spriječen. Dejton je, navodi se, dostigao svoje limite i više ne zadovoljava potrebe građana.

- Dejton je zaustavio rat i agresiju, donio mir i očuvao državu u svom kontinuitetu – istaknuo je u razgovoru za Le Figaro član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.

- Problem u Bosni nije zamrznuti etnički sukob, već zauzimanje zamrznute države, koje je međunarodna zajednica dopustila da se dogodi - ocjenjuje Majda Ruge iz ECFR-a.

Za Nikolu Bulovića, predsjednika Studentskog parlamenta Univerziteta u Banjoj Luci je Dejton "jedini okvir koji zadržava tri naroda skupa". Prema njegovim riječima, u slučaju referenduma, bosanski Srbi bi izabrali "jedan ili drugi oblik nezavisnosti". Takvu perspektivu, ističe Gelie, redovno potiče Milorad Dodik.

- Nismo uspjeli pomiriti zajednice - priznaje visoki predstavnik Valentin Inzko, te dodaje:

- Nismo znali nametnuti jedinstveni školski sistem, zajedničke knjige iz historije, razmjenu mladih iz različitih entiteta. Trebali smo to učiniti kad smo ovdje imali 60.000 NATO vojnika, ali u to vrijeme neki su mislili da bismo trebali zadržati linije razdvajanja kao u Koreji. Danas je ostalo samo 600 ljudi iz EUFOR-a. Među stanovništvom je puno malih Nelsona Mandela, ali vođe propovijedaju razliku i siju podjele – kazao je Inzko.

Autor također ističe problem korupcije, te podsjeća na izjavu Milorada Dodika prema kojoj mlada osoba u entitetu RS, ukoliko želi pronaći posao, treba pristupiti njegovoj stranci. Također ukazuje na depopulaciju, odnosno odlazak građana BiH u zemlje Evropske unije.

Prva faza međunarodnog nadzora, od 1996. do 2006. godine, stvorila je "nekoliko čuda", podsjeća Inzko u razgovoru za Le Figaro, te iz tog perioda ističe usvajanje 200 zakona, zajedničku valutu, jedinstveni sistem registarskih tablica, obnovu slobode kretanja, izbor zastave i himne.

- U to je vrijeme međunarodna zajednica bila posvećena propisu i čvrstini. Poslije smo, oko 2006. i 2007. odlučili preći na fazu "lokalnog vladanja". Važna etapa da država preuzme odgovornost na sebe, ali moramo priznati da rezultati nisu sjajni. Nije se pojavio nijedan važan zakon ili nova institucija od tada – kazao je Inzko.

Visoki predstavnik kaže da je spreman učiti iz ovog iskustva.

- Naredne godine prelazim na treću fazu: ponovo posvećenost propisu, opet čvrstina i sa rokovima – najavio je Inzko.

U tom kontekstu podsjeća na rok dat Miloradu Dodiku da ukloni ploču posvećenu osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću sa studentskog doma na Palama. Ističe da međunarodna zajednica treba vršiti pritisak na lokalne zvaničnike kako bi zaustavili opstrukcije.

Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović je u razgovoru za Le Figaro pozvao međunarodnu zajednicu da preuzme odgovornost za izvlačenje države iz trenutne paralize.